Azija uvodi štednju goriva i kraću radnu sedmicu
Kao posljedica, cijene nafte porasle su na oko 100 dolara po barelu, što je natjeralo brojne azijske zemlje da hitno uvedu mjere štednje i ograničenja potrošnje.
Među državama koje su najbrže reagovale je Šri Lanka, koja je odlučila da uvede četvorodnevnu radnu sedmicu u javnom sektoru. Srijeda je proglašena dodatnim slobodnim danom za državne institucije, dok se ista mjera odnosi i na škole i univerzitete. Osnovne usluge, poput zdravstva i imigracije, nastavljaju da rade bez prekida. Predsjednik Anura Kumara Dissanayake poručio je da se zemlja mora „pripremiti za najgore, ali nadati najboljem“. Istovremeno, uvedeno je i racioniranje goriva – građanima je dozvoljeno 15 litara za automobile i pet litara za motocikle, uz obaveznu registraciju kroz nacionalni sistem.
Slične, iako različite, mjere primjenjuju i druge zemlje regiona. Tajland apeluje na građane da smanje potrošnju energije kroz jednostavne promjene navika, poput nošenja laganije odjeće i korišćenja stepenica umjesto liftova. U Mjanmaru je uveden sistem par-nepar za korišćenje privatnih vozila, dok je Bangladeš pomjerio ramazanske praznike na univerzitetima i uveo planirane nestanke struje kako bi se smanjila potrošnja.
Filipini su se odlučili za kombinaciju administrativnih i socijalnih mjera. Državni sektor je obavezan da radi od kuće najmanje jedan dan sedmično, dok je predsjednik Ferdinand Marcos Jr. zabranio nebitna putovanja i najavio finansijsku pomoć najugroženijim kategorijama – vozačima tricikala, poljoprivrednicima i ribarima, u iznosu od 50 do 84 dolara. Istovremeno, sve državne agencije moraju smanjiti potrošnju energije za petinu.
Vijetnam, s druge strane, stavlja fokus na dugoročnije promjene ponašanja. Vlasti pozivaju građane da koriste javni prevoz, dijele vozila i više se oslanjaju na bicikle, uz ograničavanje korišćenja ličnih automobila, kako bi se očuvale zalihe goriva u kriznom periodu.
Mjere štednje već imaju vidljive ekonomske posljedice. Smanjena potrošnja goriva utiče na mobilnost stanovništva i transport robe, dok rast troškova energenata povećava pritisak na poslovanje kompanija, posebno malih preduzetnika. Situacija podsjeća na krizu iz 2022. godine, kada je Šri Lanka, suočena s nedostatkom deviznih rezervi, bila primorana da uvede slične restrikcije.
Azijske vlade sada pokušavaju balansirati između kratkoročnih mjera i dugoročnih strategija. Skraćene radne sedmice, ograničenja potrošnje i promocija alternativnih načina prevoza imaju za cilj da očuvaju stabilnost snabdijevanja i ublaže ekonomske udare, prenosi Bankar.me.