Asistenti u nastavi u RS odustaju od posla zbog loših uslova rada

Ugovor o djelu, a ne o radu, i mala plata, razlozi su zašto je naša sagovornica, čije je ime poznato redakciji, odlučila od nove školske godine da ne bude asistentkinja i to nakon dvije godine rada, uprkos tome što je, kako kaže, za nju to prelijep posao.

“Jedini razlog zašto ne radim više kao asistent je baš to što nemamo ugovor o radu, nego o djelu. Plate su vrlo male. Posao kao posao je nešto zaista prelijepo, pogotovo za nekoga ko voli pomagati i ko ima tu humanu crtu u sebi. Radno okruženje je divno i kolege su susretljive prema nama asistentima. Žao mi je zbog tih lijepih stvari, ali kao majka i žena moram gledati i stvari kao što su finansije, staž i sve što ide uz ugovor o radu”, kaže ona.

Kako dodaje, u razgovoru za “Nezavisne novine”, zasigurno bi i ona, ali i mnogi drugi, ostali na tom poslu mnogo godina da su uslovi rada drugačiji.

“Definitivno svako od nas traži za sebe sigurnost u vidu zdravstvenog osiguranja i staža koji ne ide uz ugovor o djelu”, navodi ona.

Koliko trenutni uslovi rada utiču na zadržavanje asistenata?

Da je situacija teška i da sve manje asistenata ostaje na tom poslu, potvrdila je i Daniela Višnjić, pravnica i članica Udruženja “Djeca svjetlosti” iz Banjaluke.

“Od većine asistenata čuli smo da je to privremeno rješenje dok ne pronađu nešto trajno i nešto bolje. To je rad za maksimalno 700 KM mjesečno i umanjuje se za svaki neradni dan ili kada dijete ne ide u školu, dok se nastavnicima ne umanjuje plata za praznične dane. Nemaju ni radni staž, ni naknadu za topli obrok i prevoz. Konačna naknada koja se umanjuje zaista je demotivišuća”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, nada se da će uspjeti kroz svoju inicijativu i kroz razgovore sa nadležnima da promijeni tu situaciju.

“To je jedina mogućnost da zadržimo asistente i da dobijemo onaj broj asistenata koji je potreban za kvalitetno inkluzivno obrazovanje”, ističe Višnjićeva.

Šta kaže Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske?

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske nedavno su za “Nezavisne novine” istakli da oni kontinuirano rade na obezbjeđivanju poboljšanja materijalnog i socijalnog statusa zaposlenih lica u vaspitno-obrazovnim ustanovama, samim tim i asistenata, te dodaju da je u planu detaljna analizu efekata angažovanja asistenata.

“Analiza će biti usmjerena na sagledavanje efektivnosti podrške koju asistenti pružaju učenicima, ali i izazova sa kojima se susreću u svakodnevnom radu. Posebna pažnja biće posvećena prikupljanju iskustava škola, stručnih službi, nastavnika, roditelja, asistenata i drugih relevantnih aktera”, navode oni u odgovoru za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, svake godine se povećava broj učenika sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama, čime raste i potreba za angažovanjem asistenata.

Prema njihovim riječima, za angažovanje asistenata u ovoj godini izdvojeno je 5,6 miliona KM.

Ko može biti asistent u nastavi?

Prema zakonu, asistent može biti osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu.

“Pravilnikom o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola propisano je da se naknada za rad asistenata obračunava na osnovu koeficijenta za srednju stručnu spremu predviđenog zakonom kojim se regulišu plate zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj. Takođe, istim pravilnikom propisano je da je asistent koji pruža podršku jednom učeniku angažovan na pola radnog vremena i naknada za rad mu se obračunava na osnovu ugovora o djelu, a srazmjerno broju dana koje sa učenikom provede na nastavi”, navode iz Ministarstva.

Izvor: Nezavisne