Arheolozi pronašli ostatke legendarne bazilike kultnog rimskog arhitekte Vitruvija
Arheolozi su pronašli ostatke legendarne bazilike kultnog drevnog rimskog arhitekte Vitruvija, a italijanski ministar kulture ovo otkriće je uporedio s jednim od najvećih arheoloških nalaza u historiji.
„Ovo je Tutankamon 21. vijeka“, rekao je ministar kulture Italije Alessandro Giuli, prenijela je agencija Ansa.
Zgrada koju je projektovao slavni graditelj, čija su proporcionalna načela ovjekovječena u Leonardo da Vincijevom „Vitruvijevom čovjeku“, otkrivena je tokom arheoloških iskopavanja u gradu Fanu, u regiji Marche, saopštili su italijanski zvaničnici u ponedjeljak.
Bazilika koja je nestala kroz stoljeća
Bazilika, izgrađena u Fanum Fortunae i završena 19. godine prije nove ere, jedina je građevina za koju naučnici sa sigurnošću znaju da ju je projektovao Vitruvije, jer ju je sam posebno spomenuo u svojim djelima.
Tokom stoljeća, zgrada je nestala, a njena tačna lokacija postala je velika historijska misterija.
Vitruvijevo djelo De architectura jedini je sačuvani antički traktat o arhitekturi i smatra se prvom knjigom arhitektonske teorije u historiji.
„Više od 2.000 godina čekali smo ovo“
„Više od 2.000 godina čekali smo ovo otkriće“, rekao je gradonačelnik Fana Luca Serfilippi predstavljajući nalaz na konferenciji, kojoj se putem video veze obratio i ministar kulture.
„Pronašli smo Vitruvijevu baziliku. Ponosan sam na obavljeni posao“, dodao je.
Ministar Giuli je istakao da „ovo izvanredno otkriće zaista predstavlja nešto izuzetno u historiji arheologije, arhitekture i morfologije grada Fana, čiji smo ogroman značaj već prepoznali“.
Paralela s Tutankamonom i Rimskim forumom
Giuli je povukao paralelu s otkrićem Tutankamonove grobnice u 20. stoljeću, kao i s pronalaskom Lapis Nigera u Rimu.
„To je najvažniji spomenik na Rimskom forumu, s blokom s natpisom ‘Re’, koji predstavlja datirani dokaz postojanja kraljevskog doba“, rekao je ministar.
„Potpuno ista stvar se dogodila u Fanu u arheologiji i istraživanjima“, dodao je.
Historija prije i poslije ovog otkrića
„U ovom preciznom trenutku naših života, historija je podijeljena na period prije otkrića Vitruvijeve bazilike i period poslije otkrića Vitruvijeve bazilike“, poručio je Giuli.
„Historijske knjige, ne samo naši talentovani novinari, izvještavat će i historizirati ovaj dan i sve što će biti otkriveno i napisano o ovom izuzetnom otkriću od sada do narednih nekoliko godina“, naglasio je.
Dokaz koji mijenja razumijevanje prošlosti
Ministar je podsjetio da je postojanje kraljevskog doba u Rimu dokazano tek krajem 19. stoljeća, zahvaljujući arheološkim iskopavanjima.
„Isto se dešava i sada. Do sada smo imali samo pismene izvore. Imali smo Paladija i druge autore koji su se bavili Vitruvijevim velikim djelom“, rekao je Giuli.
„Sada imamo kontekstualne podatke, kao što je otkriće Pitagorine škole u Krotonu, jer prema Pitagori, kojeg citira Vitruvije, brojevi i njihovi omjeri imaju prostornu konfiguraciju“, dodao je.
Otkriće o kojem će govoriti generacije
„Danas smo otkrili prostornu konfiguraciju koju je teoretizirao Pitagora, a koju je Vitruvije ostvario i kanonizirao“, rekao je Giuli.
„Danas su oni epicentar senzacionalnog otkrića koje će omogućiti naučnoj zajednici i historičarima da preoblikuju dio historije urbanog planiranja od antike do savremenosti. To je nešto o čemu će naši unuci pričati“, zaključio je ministar.