Srbijanska psihologinja, profesorica i kandidatkinja za narodnu poslanicu uime koalicije "Studentska lista - Studenti pobeđuju" na parlamentarnim izborima u Srbiji Ana Mirković, poručila je u razgovoru za Fenu da izborna pobjeda studentskog pokreta u Srbiji predstavlja početak mnogo zahtjevnijeg procesa - izgradnje društva u kojem će institucije služiti svim građanima, političke podjele ustupiti mjesto vladavini prava, a odgovornost za tragediju u Novom Sadu biti jedan od prvih i najvažnijih zadataka nove vlasti.
Istovremeno će, kako je kazala, jedan od najvećih izazova nove vlasti biti očuvanje demokratskih principa i građanske energije koji su omogućili političke promjene, kako studentski pokret ne bi postao samo simbol promjene, nego i njen trajni pokretač.
Studentska lista, prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, osvojila je 52,71 posto glasova i 140 poslaničkih mandata, čime je osigurala apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini Srbije. Međutim, Mirković naglašava da politička pobjeda predstavlja tek početak procesa u kojem će se morati pokazati može li se povjerenje građana pretvoriti u stvarne i dugoročne društvene promjene.
Posebno ističe da odgovornost za tragediju na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba i koja je pokrenula višemjesečne proteste, mora ostati u središtu djelovanja buduće vlasti.
"Tragedija u Novom Sadu nije bila samo nesreća, to je najstrašnija, krvava posledica sistemske korupcije, tajnih ugovora i neodgovornosti ljudi na vlasti. Taj događaj je bio tačka preloma, trenutak u kom smo izgubili svako strpljenje jer smo shvatili da neodgovornost režima doslovno ubija ljude" – kazala je Mirković.
Upozorava da bi potiskivanje izvornog zahtjeva za pravdom tokom formiranja nove vlade značilo odustajanje od osnovnih vrijednosti na kojima je studentski pokret izgrađen.
"Ukoliko bi se taj naš izvorni zahtev za pravdom izgubio u formiranju Vlade, izneverili bismo samu suštinu naše borbe. Pobeda nema nikakvu vrednost ako ne donese pravdu porodicama žrtava" – naglasila je.
Prema njenim riječima, očuvanje povjerenja građana zahtijeva potpunu transparentnost, prije svega hitno objavljivanje svih ugovora i dokumenata koji se odnose na rekonstrukciju Željezničke stanice u Novom Sadu. Jednako važnim smatra stvaranje uvjeta u kojima će tužilaštvo i sudovi moći procesuirati odgovorne bez političkih pritisaka, nezavisno od njihovih funkcija ili položaja.
Uz utvrđivanje individualne odgovornosti, neophodno je uspostaviti i jasne mehanizme institucionalne odgovornosti kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija.
"Pravda za Novi Sad za nas je nulti prioritet nove vlasti" – poručila je Mirković.
Govoreći o tome kako je studentski pokret uspio gotovo dvije godine održavati društvenu mobilizaciju, uprkos pritiscima i političkim sukobima, Mirković smatra da se ključ promjene nalazi u psihološkom procesu prelaska iz naučene bespomoćnosti u kolektivnu samoefikasnost.
Objašnjava da je dugogodišnja politička atmosfera u Srbiji kod značajnog dijela građana stvorila osjećaj da njihove odluke ne mogu utjecati na društvena zbivanja, zbog čega su mnogi odustajali čak i od izlaska na izbore, a posebno od protesta i drugih oblika građanskog angažmana.
"Godinama je ovaj režim planski i sistematski trenirao građane da veruju kako ništa ne zavisi od njih, kako su svi isti i kako je svaki otpor uzaludan. To je bio način da se pasivizira većina. Mi smo bili društvo apatičnih i letargičnih ljudi" – ocijenila je.
Prema njenom mišljenju, studenti su uspjeli prekinuti taj obrazac jer su ponudili drukčiji model javnog djelovanja, zasnovan na integritetu, odlučnosti i spremnosti na ličnu žrtvu, umjesto na političkim funkcijama i privilegijama.
Upravo je izloženost mladih policijskim pritiscima, hapšenjima, napadima u tabloidima i drugim oblicima zastrašivanja, kako smatra, kod starijih generacija pokrenula osjećaj solidarnosti i odgovornosti.
Roditelji, komšije i drugi građani počeli su se uključivati u proteste ne samo zbog političkih zahtjeva nego i zbog potrebe da zaštite mlade ljude koji su preuzeli najveći teret društvenog otpora.
"Kada ljudi prepoznaju da neko podnosi žrtvu ne zbog lične dobiti, funkcije i privilegija, već iz čiste ljubavi prema svojoj zemlji i želje da ovde gradi život, u društvu se aktivira mehanizam zaštite i moralne obaveze" – pojasnila je Mirković u razgovoru za Fenu.
Taj proces, prema njenoj ocjeni, doveo je do promjene koja nadilazi izborni rezultat. Građani su, smatra, postepeno prevazišli strah i ponovo stekli svijest o vlastitoj sposobnosti da donose odluke i utječu na okolnosti u kojima žive.
"Ljudi su shvatili da su oni izvor suvereniteta i ova naša izborna pobeda nije došla slučajno. Ona je logičan ishod trenutka kada je tiha većina prepoznala da se iza leđa ovih studenata brani dostojanstvo čitavog društva" – istaknula je.
Ipak, izborni rezultat pokazuje da u Srbiji i dalje postoji značajan dio građana koji podržava dosadašnju vlast, zbog čega će prevazilaženje političkih i društvenih podjela biti jedan od najvažnijih zadataka nove vlasti.
Mirković smatra da polarizacija srbijanskog društva nije posljedica isključivo prirodnih političkih razlika, nego i dugogodišnjeg, kako tvrdi, svjesnog poticanja sukoba među građanima.
"Polarizacija u Srbiji nije bila prirodna razlika u stavovima, već planski konstruisano oružje vlasti. Autokratije vladaju po principu 'zavadi pa vladaj'. Kada porodice, komšije i kumove okrenete jedne protiv drugih, niko nema vremena da primećuje korupciju i propast institucija" – kazala je.
Naglašava da studentski pokret ne smije posmatrati građane koji su glasali za prethodnu vlast kao političke neprijatelje, niti dozvoliti da izborna pobjeda preraste u revanšizam.
Prema njenoj ocjeni, dio tih građana bio je izložen egzistencijalnim pritiscima, strahu od gubitka zaposlenja u javnom sektoru ili dugogodišnjem jednostranom informiranju, što je moglo utjecati na njihove političke odluke.
