Amerikanci bi da grade LNG terminal: Nova gasna kapija za Balkan

Dvije strane potpisale su neobavezujući memorandum o razumijevanju kojim će zajednički razmotriti razvoj kopnenog terminala za skladištenje i regasifikaciju ukapljenog prirodnog gasa na albanskoj obali.

Planirani kapacitet terminala iznosio bi do pet miliona tona LNG-a godišnje, što pokazuje da projekat nije zamišljen samo za potrebe Albanije. Argent LNG navodi da bi njegova glavna svrha bila snabdijevanje tržišta Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.

Terminal bi se nalazio u gradu Vlora, a projekat je za sada u ranoj fazi. Nisu objavljeni vrijednost investicije niti rok početka gradnje, dok memorandum ne predstavlja konačnu odluku o realizaciji.

Terminal bi omogućio dopremanje ukapljenog prirodnog gasa tankerima iz različitih dijelova svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države.

Značaj projekta posebno dolazi do izražaja kada se pogleda postojeća gasna infrastruktura u regionu. LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk trenutno predstavlja jednu od ključnih tačaka za dopremu gasa u ovaj dio Evrope.

Nakon povećanja kapaciteta, terminal na Krku može regasifikovati do 6,1 milijardu kubnih metara prirodnog gasa godišnje.

Krk, međutim, nije namijenjen samo hrvatskom tržištu. Na njegove kapacitete računaju i druge zemlje srednje i jugoistočne Evrope, zbog čega bi razvoj dodatnih LNG terminala i gasovodnih pravaca mogao biti važan za buduću sigurnost snabdijevanja.

Upravo tu albanski projekat dobija regionalni značaj. Umjesto oslanjanja na jednu veliku LNG tačku na sjeverozapadu regiona, Zapadni Balkan mogao bi dobiti još jednu na svom jugu.

Argent LNG navodi da bi albanski terminal mogao biti povezan s Transjadranskim gasovodom (TAP), planiranim Jonsko-jadranskim gasovodom (IAP) te gasovodom Fier – Vlora.

Posebno je značajan IAP, jer je riječ o projektu koji bi trebalo da poveže Albaniju s Hrvatskom preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Jonsko-jadranski gasovod jedan je od dugo planiranih velikih energetskih projekata na Zapadnom Balkanu. Prema dosadašnjim planovima, trebalo bi da poveže albanski Fier s hrvatskim gasnim sistemom, prolazeći kroz Crnu Goru i područje BiH.

Projekat je zamišljen kao veza s gasovodom TAP, kojim gas iz Azerbejdžana preko Grčke i Albanije već stiže prema Italiji.

Ako bude izgrađen novi LNG terminal u Albaniji, ista regionalna infrastruktura mogla bi dobiti još jednu funkciju – transport gasa koji bi tankerima stizao na albansku obalu, a nakon regasifikacije bio upućivan prema tržištima sjevernije.

Bosna i Hercegovina planira projekat Južna gasna interkonekcija, kojim bi trebalo da se poveže s hrvatskim gasnim sistemom i tako dobije pristup gasu koji, između ostalog, stiže preko LNG terminala na Krku.

Planirana trasa s hrvatske strane ide od Splita prema Imotskom, odakle bi gasovod ušao u BiH kod Posušja.

Mreža bi se potom razvijala prema Hercegovini i srednjoj Bosni te dalje povezivala s postojećim i budućim gasnim sistemom prema Sarajevu, Tuzli i drugim dijelovima zemlje.

Južna interkonekcija je za BiH posebno važna jer zemlja trenutno praktično zavisi od jednog pravca uvoza prirodnog gasa. Povezivanje s Hrvatskom trebalo bi otvoriti alternativni pravac i omogućiti pristup LNG-u s Krka.

Albanski terminal otvara mogućnost za potpuno novi scenario.

Da bi gas s terminala u Albaniji stigao do BiH, potrebno je izgraditi nedostajuću regionalnu gasnu infrastrukturu prema sjeveru. Upravo je planirani Jonsko-jadranski gasovod jedan od projekata koji bi to mogao omogućiti.

U tom slučaju BiH bi dugoročno mogla imati pristup gasu iz dva različita LNG pravca – preko Hrvatske i Krka sa sjeverozapada te preko Albanije i regionalne mreže s juga.

To je posebno važno jer se na kapacitete Krka ne oslanja samo BiH nego i niz drugih država u ovom dijelu Evrope.

Novi veliki LNG terminal na albanskoj obali zato ne treba posmatrati samo kao albanski energetski projekat. Ako bude realizovan zajedno s planiranim gasovodima, mogao bi značajno promijeniti način na koji se gasom snabdijeva cijeli Zapadni Balkan.

Američka kompanija Argent LNG, koja stoji iza projekta, istovremeno razvija veliki izvozni LNG terminal Port Fourchon u Luizijani, kapaciteta 25 miliona tona godišnje.

Prve isporuke iz tog projekta ciljane su za 2030. godinu.

Za finansiranje albanskog terminala kao potencijalni učesnici spominju se i američke institucije U.S. Trade and Development Agency, Development Finance Corporation i Export-Import Bank.

Za sada je, međutim, riječ o početnoj fazi. Argent LNG i Albanija tek treba da procijene lokaciju, tehničku izvodljivost, mogućnosti povezivanja i finansiranje projekta.

Sama činjenica da je terminal kapaciteta do pet miliona tona godišnje od početka zamišljen prvenstveno za Zapadni Balkan pokazuje da se priprema projekat koji bi mogao imati znatno širi značaj od granica Albanije, prenosi Bizinsinfo.