Nada Radoman Tomanić, optužena za jezivo psihičko i fizičko zlostavljanje srpskih civila tokom rata u Bosni i Hercegovini, osuđena je u srijedu na 30 mjeseci zatvora zbog laganja imigracionim vlastima o svojoj prošlosti kako bi dobila državljanstvo SAD.
Nada Tomanić, koja je gotovo deceniju radila u skladištu prehrambene robe dok je živjela u Hartfordu i sticala državljanstvo, bila je dio ozloglašene specijalne jedinice „Zulfikar“ Armije Bosne i Hercegovine, koja je čuvala zarobljenike na planini Igman u centralnoj Bosni i Hercegovini tokom brutalnih borbi koje su uslijedile nakon raspada Jugoslavije.
Bivši zatvorenici, koji bi svjedočili protiv Tomanićeve da nije priznala krivicu za imigracionu prevaru, rekli su istražiteljima da je, između ostalog, bila dio grupe čuvara koji su na smrt pretukli zatvorenika po imenu Jadranko Glavaš.
„Lično sam vidio, sopstvenim očima, kako ga Nada Tomanić šamara po licu, šutira nogama u glavu, prepone i grudi, i psuje mu četničku majku dok je on, Jadranko Glavaš, ležao na podu jer zbog zadobijenih povreda nije mogao da ustane“, naveo je jedan od zatvorenika, prema tužilačkim dokumentima.
„Tačnije, ona je čuvala zatvorenike i učestvovala u ovim zlostavljanjima, tukući ih pesnicama, čizmama, daskom dimenzija 2×4, palicom i puškom, i prisiljavajući ih da međusobno vrše oralni seks. Takođe je prisiljavala pritvorenike da je dodiruju po grudima i pitala ih da li žele da imaju seksualne odnose s njom. Bez obzira na njihov odgovor, tukla ih je“, napisao je tim federalnih tužilaca u bilješci za sudiju Okružnog suda SAD Kari A. Duli.
Prije ročišta u srijedu u Bridžportu nije bilo jasno kakva će kazna biti izrečena Tomanićevoj.
Savjeti federalnih smjernica za izricanje kazni koji su važili 2012. godine, kada je Tomanić priznala da je lagala da bi dobila državljanstvo, nisu sadržavali pojačanje kazne za kršenja ljudskih prava. Te smjernice su predlagale kaznu do najviše šest mjeseci.
Kancelarija američkog tužioca je argumentovala da sudija Duli treba retroaktivno primijeniti novije smjernice za izricanje kazni koje predviđaju duže kazne u slučajevima kada budući imigranti lažu vlastima kako bi prikrili ratne zločine ili slična djela. Vlada je tražila kaznu od 108 mjeseci.
Tužilaštvo je navelo da su federalni sudovi na drugim mjestima retroaktivno primijenili nove smjernice da izreknu kazne od 36 mjeseci za mučenje u Etiopiji, 10 godina za zlostavljanja tokom građanskog rata u Liberiji, i 57 odnosno 63 mjeseca u još dva slučaja u Bosni.
Advokat odbrane Tomanićeve, Dž. Paten Braun Treći, zatražio je uslovnu kaznu iz više razloga, tvrdeći da je u vrijeme rata bila mlada žena koju su protiv njene volje uvukli u izuzetno brutalan sukob. Pridružila se Armiji Bosne i Hercegovine sa 21 godinom, koja je branila teritoriju u konfliktu u kojem su svi učesnici bili uključeni u takozvanu „etničku čistku“, pokušaj istrebljenja ljudi različitih vjerskih ili etničkih pripadnosti.
„Ovaj istorijski kontekst oblikovao je okruženje u kojem je gospođa Tomanić bila izložena egzistencijalnim prijetnjama svojoj zajednici i svom životu, i ona, kao i bezbroj drugih, odgovorila je pridruživanjem (Bosanskoj) vojsci u odbrani sebe, svojih porodica, svojih prijatelja i Republike Bosne i Hercegovine“, napisao je Braun u bilješci sudu.
Tomanićevo državljanstvo je već oduzeto i bez obzira na izrečenu kaznu, suočavala se sa deportacijom u svoju matičnu zemlju. U Sjedinjene Američke Države je primljena 1997. godine.
Proces protiv nje trajao je više od tri godine. Na samom kraju, u novembru, iznijela je priznanje krivice nakon što je vlada počela da dovodi bivše zatvorenike sa Balkana kao svjedoke na suđenju. Ona negira umiješanost u prebijanje do smrti Jadranka Glavaša, tvrdi da je njeno ponašanje bilo podsticano ili naređeno od strane nadređenih i, prema dokumentu tužilaštva, rekla je da je „postiđena, posramljena i kajem se zbog svog učešća u ratu koji je bio nametnut njoj i ostatku zemlje“, piše Serbijan tajms.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
