Amerika bačena na koljena! Vojne baze dignute u vazduh, šteta je najveća u istoriji

Iranski raketni i napadi dronovima nanijeli su američkim vojnim bazama na Bliskom istoku daleko veću štetu nego što je Vašington javno priznao, a obnova pogođene infrastrukture i zamena uništene opreme koštaće milijarde dolara.
 
To je objavio En-Bi-Si njuz pozivajući se na američke zvaničnike i izvore u Kongresu.

Na udaru nisu bila samo skladišta i piste. Iran je pogađao komandne centre, hangare, satelitsku komunikacionu infrastrukturu, skupe radarske sisteme i avione, pokazujući da ni najvažniji elementi američke vojne mreže u regionu nisu nedodirljivi.

Pogođene baze u sedam država
Prema En-Bi-Siju, iranski uzvratni udari zahvatili su američke vojne objekte u najmanje sedam država Bliskog istoka.

Američki zvaničnici naveli su da su pogođeni deseci ciljeva – od pista, skladišta i komandnih štabova do radara, satelitskih komunikacija i desetina letelica. Obim razaranja opisan je kao „daleko gori nego što je javno priznato“.

Kasnija analiza satelitskih snimaka Vašington posta dodatno je pokazala razmjere udara. List je identifikovao najmanje 228 oštećenih ili uništenih objekata i komada vojne opreme na američkim lokacijama širom regiona, uključujući hangare, kasarne, skladišta goriva, avione, radare, komunikacionu i protivvazdušnu opremu.

Time je postalo jasno da iranski odgovor nije bio samo demonstrativno ispaljivanje raketa prema američkim bazama, već serija udara koja je pogodila neke od najskupljih i operativno najvažnijih tačaka američke vojne infrastrukture.

Račun ide u milijarde
Koliko će konačno koštati popravka još nije javno saopšteno, ali izvori En-Bi-Sija procjenjuju da će biti potrebne milijarde dolara.

Problem za Pentagon nije samo popravljanje zgrada. Uništen ili teško oštećen radar, avion ili specijalizovani komunikacioni sistem može da košta desetine ili stotine miliona dolara, a pojedinu opremu nije moguće brzo nadomjestiti.

Kasnije američke procjene pokazale su da troškovi obnove baza nisu bili uključeni ni u prve zbirne proračune cijene rata. Izvori Si-En-Ena procjenjivali su da bi, kada se uračunaju obnova instalacija i zamjena uništene opreme, ukupni troškovi mogli biti desetinama milijardi dolara veći od prvobitnih brojki Pentagona.

Bijes u Kongresu: „Niko ništa ne zna“
Poseban problem u Vašingtonu izazvala je činjenica da Pentagon nije javno iznio potpunu procjenu štete, a prema izvorima En-Bi-Sija, detalje nisu dobijali ni pojedini članovi Kongresa.

Republikanski saradnici u Kongresu žalili su se da nedjeljama pokušavaju da saznaju koliko je zapravo američke opreme uništeno i koliko će koštati njena zamjena.

- Niko ništa ne zna. I nije zato što nismo pitali. Nedjeljama tražimo konkretne podatke i ne dobijamo ih, dok Pentagon istovremeno traži rekordno veliki budžet - rekao je jedan kongresni saradnik.

Američka Centralna komanda odbila je da javno iznese kompletnu procjenu borbene štete.

Iran pokazao gde je američka mreža ranjiva
Najozbiljnija posljedica udara možda ipak nije finansijska.

Iran je pokazao da kombinacijom velikog broja balističkih raketa i dronova može da preoptereti protivvazdušnu odbranu i pogodi upravo sisteme koji tu odbranu drže na okupu – radare, komandne centre, komunikacije i avijaciju.

To otvara mnogo šire pitanje za Pentagon: koliko su američke baze, izgrađene relativno blizu Irana, održive u dugotrajnom ratu u kojem Teheran može iznova da ih zasipa velikim brojem projektila.

Upravo zato bi razmjere štete mogle da ponovo pokrenu raspravu u Vašingtonu o tome koliko je bezbjedno držati velike koncentracije američkih snaga i izuzetno skupe opreme u dometu iranskog raketnog arsenala.

Iranski udari tako su razbili jednu od ključnih pretpostavki na kojoj je decenijama počivala američka vojna nadmoć na Bliskom istoku – da se američke baze mogu koristiti kao relativno bezbedna pozadina za vođenje rata. Ovoga puta i sama pozadina našla se direktno na udaru, a račun za posljedice meriće se milijardama dolara.