Ambasador Njemačke u BiH: Mnoge članice EU su zažalile što nisu uvele sankcije Miloradu Dodiku

Grannas je diplomata s višedecenijskim iskustvom, a prije dolaska u Sarajevo predstavljao je Njemačku na više diplomatskih pozicija, uključujući mjesta ambasadora u Pakistanu i Norveškoj.

U intervjuu za naš portal, Grannas je govorio o Uredu visokog predstavnika, ulozi Njemačke u međunarodnoj zajednici u BiH, odnosima među akterima međunarodne zajednice te o privrednoj saradnji Njemačke i BiH.

Klix.ba: Najveće pitanje u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici je, naravno, Ured visokog predstavnika (OHR). Čuli smo mnogo o različitim evropskim državama koje daju svoje zvanične i nezvanične stavove o OHR-u i pitanju sljedećeg visokog predstavnika. Kakav je stav Berlina o oba pitanja?

Alfred Grannas: Njemačka je, naravno, članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i stoga važna zemlja i bitan akter u procesu izbora novog visokog predstavnika. Razlog zašto ne čujete puno od nas je taj što radije rješavamo ovo pitanje na miran način, više iza kulisa, jer rješenje neće biti ništa bliže ako to radimo u javnosti. Vjerovatno je to malo dosadno za novinare, ali mislim da je za dobrobit rješenja potrebno tako raditi. I mi radije činimo ono što možemo i utičemo na aktere na koje treba uticati iza zatvorenih vrata, jer je to mnogo efikasnije.

Što se tiče samog OHR-a, mi i dalje smatramo, kao i svi ostali članovi Upravnog odbora PIC-a, da je to institucija koja je još uvijek itekako potrebna. Potrebno je imati ga tu kao faktor posljednjeg utočišta i nekoga ko može uskočiti kada stvari postanu teške, a stvari ne samo da postaju teške, već prerastaju i u krizu. Tada nam treba ova institucija.

A razlog zašto nam je toliko potrebna je taj što je najvažnija stvar za nas ovdje u Bosni i Hercegovini njen put ka evropskim integracijama. Visoki predstavnik, iako ne vodi ovaj proces, predstavlja veoma važan stabilizirajući faktor. Ponekad zaista možete početi vjerovati da barem politička elita u ovoj zemlji nije zaista zainteresovana za ulazak u Evropsku uniju. Dok, s druge strane, 75 posto ili više ljudi u ovoj zemlji ne samo da su zainteresovani, već žele postati članovi Evropske unije.

I mislim da je zbog toga veoma važno da imamo visokog predstavnika, jer jedan vrlo važan faktor u prekidanju političkog zastoja mogu biti nadolazeći izbori. I ti izbori sada, mi smo imali sastanak s Centralnom izbornom komisijom, i otišli smo vrlo uvjereni da će zbog ove izborne tehnologije koja se sada uvodi, ti izbori biti mnogo bolji, mnogo čistiji i mnogo više u skladu sa standardima nego bilo koji izbori do sada. A zašto? Zbog visokog predstavnika. I tu vidite koliko je on važan. Visoki predstavnik je bio odlučujući faktor u osiguravanju novca i sredstava za uvođenje ove tehnologije. Samo kao primjer.

I ti izbori su oni koji zapravo mogu odigrati presudnu ulogu. Od mene nećete čuti za koga da glasate, a za koga ne, jer to nije naša uloga kao ambasade. Ali mislim da ono što mogu reći i što bih volio poručiti građanima jeste: ti izbori će biti mnogo bolji od svih dosadašnjih. Izađite, glasajte. I nemojte samo izaći i glasati, već i pažljivo pogledajte i procijenite ko od tih kandidata šta nudi. Da li nude nešto za vas, nešto što će zemlju voditi dalje na evropskom putu, ubrzati taj put, ili daju ponudu samo za sebe i svoj uobičajeni stari poslovni model koji mnogo bolje uspijeva bez članstva u EU?

Stoga, izađite, glasajte, pogledajte ko šta nudi, i onda donesite informisanu i pametnu odluku u procesu glasanja. I vrijedi truda, jer će ti izbori, kao što sam rekao, biti mnogo čistiji nego prije. A zašto? Na kraju, zbog visokog predstavnika. Zato i dalje smatramo da je ovo dobar primjer zašto je ta institucija još uvijek potrebna. Jednom kada proces pregovora sa EU počne i napreduje do određenog nivoa, onda vjerovatno možete početi razmišljati drugačije o OHR-u, ali do tada, potrebna nam je institucija i, naravno, osoba.

Klix.ba: Koji je zvanični stav Berlina prema Antoniju Zanardiju Landiju? On je italijanski kandidat kojeg podržavaju SAD, to je ono što uglavnom znamo o cijeloj situaciji. Ali opet, Njemačka se, kako ste rekli, držala dalje od očiju javnosti. Dakle, kakav je stav Berlina o Landiju kao diplomati, kao mogućem budućem visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini?

Alfred Grannas: Visoki predstavnik može biti imenovan samo konsenzusom u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira. Ne postoji konsenzus o Landiju i u ovom trenutku ne izgleda da se takav konsenzus razvija. Ako želite zvaničan stav, mi intenzivno radimo na pronalaženju evropskog konsenzualnog kandidata koji može biti prihvatljiv za sve članove Upravnog odbora PIC-a. I zato trenutno zaista nema smisla govoriti o imenima, jer imena trebaju isplivati kada se pojavi kandidat oko kojeg postoji konsenzus, a onda sam siguran da ćemo imati novog visokog predstavnika imenovanog prije nego kasnije.

Klix.ba: Trenutno imamo pomalo neuobičajenu situaciju. Louis Crishock je vršilac dužnosti visokog predstavnika, što je opet vrlo neobično jer je uvijek postojao jasan plan tranzicije s jednog visokog predstavnika na drugog. Kakav je vaš stav o poziciji vršioca dužnosti visokog predstavnika i mislite li da je to rješenje koje bi moglo trajati duži vremenski period ili je riječ o privremenom rješenju?

Alfred Grannas: Naravno, ovo je vršilac dužnosti ili privremeni visoki predstavnik, imenovan jer u vrijeme kada je Schmidt napustio funkciju nije bilo kandidata za kojeg bi postojao konsenzus. I po našem mišljenju, ovo je situacija koja ne bi trebala trajati još predugo jer je u pitanju privremeno rješenje. Kao što sam rekao, radimo iza kulisa ili iza zatvorenih vrata na pronalaženju kandidata oko kojeg postoji konsenzus koji bi zatim mogao biti imenovan za novog visokog predstavnika.

Klix.ba: Govoreći općenitije o međunarodnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, možete li dati generalni pregled odnosa između različitih aktera u tom prostoru? Posebno kada je riječ o novoj ulozi SAD-a, gdje su čak, nakon prvih neuspjelih pregovora za visokog predstavnika, izdali saopćenje preko ambasade u Sarajevu u kojem praktično kažu da preispituju svoju ulogu unutar međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Možete li dati opći pregled različitih odnosa između aktera u međunarodnoj zajednici ovdje u BiH?

Alfred Grannas: Mislim da je generalno gledano saradnja između različitih aktera međunarodne zajednice dobra. Naravno, dinamika se mijenja zbog različitih administracija, različitih prioriteta, to je tačno. Što se tiče onoga što ste rekli o Amerikancima i njihovoj izjavi, ne bismo to trebali jednostavno ignorisati, ali s druge strane, da li je zaista u interesu SAD-a da se povuku? I njihov uticaj sigurno ne bi porastao tim potezom. Zato mislim da, uprkos stvarima koje čujemo, uprkos retorici koju čujemo, postoji opća volja među akterima međunarodne zajednice za saradnju ovdje u Bosni i Hercegovini, za saradnju na očuvanju dejtonskog poretka, a također i za saradnju u pomaganju Bosni i Hercegovini da se razvije u zemlju koja je spremna za ulazak u evroatlantske strukture. Mislim da je to još uvijek konsenzus.

Klix.ba: Što se tiče odnosa Njemačke i SAD-a, očigledno je imalo uticaja ono što se dogodilo sa Schmidtom i način na koji je napustio poziciju visokog predstavnika. On nije bio samo njemački kandidat, on je imao punu podršku njemačke vlade, bez obzira ko je bio na vlasti u Berlinu. Da li je to faktor u odnosu između SAD-a i Njemačke, ne općenito, već samo u Bosni i Hercegovini?

Alfred Grannas: U široj slici, odnos Njemačke i SAD-a se također preoblikuje. Rekao bih da je cilj razviti ga u mnogo zreliji odnos, a ne odnos jednostrane zavisnosti, već zreo odnos i partnerstvo gdje mi također više doprinosimo sopstvenoj sigurnosti i postajemo nezavisniji u tom smislu. Ne samo to, već i da budemo partner koji može ravnopravnije razgovarati sa SAD-om, što iskreno govoreći u cijelom periodu nakon Drugog svjetskog rata nikada nije bio slučaj. Ali na putu smo ka tome. A kada je riječ o ovom konkretnom pitanju, rekao bih da to nije promijenilo ništa u razvoju odnosa u široj slici.

Klix.ba: Šta je sa manjim nivoom? Šta je sa situacijom u Bosni?

Alfred Grannas: Iskreno da vam kažem, imamo jako dobru saradnju sa američkom ambasadom ovdje i to je veoma otvoren odnos koji obilježava obostrano povjerenje. Veoma otvoren dijalog, i opet, i dalje imamo utisak da postoji mnogo stvari gdje imamo iste ciljeve i gdje radimo na ostvarenju tih istih ciljeva.

Klix.ba: Šta je sa Njemačkom u kontekstu EU? Njemačka je etiketirana kao neka vrsta lidera ili ko-lidera sa Francuskom u EU, kao najveća zemlja u bloku ili barem najveća ekonomija. Kako vidite Njemačku u kontekstu EU unutar međunarodne zajednice ovdje? Da li je vidite kao lidera ili je vidite samo kao još jednu zemlju u cijelom kontekstu EU?

Alfred Grannas: Prirodno je da Njemačka mora imati lidersku ulogu, ne samo kao najveća ekonomija unutar EU, već je i na putu da postane najvjerovatnije, ako ne najveća, onda jedna od najvećih vojnih sila unutar EU. Dakle, moramo imati lidersku ulogu. Ali to nije puka tvrdnja, to je zapravo standard koji smo sebi postavili i koji bismo trebali pratiti. I nemojte me pogrešno shvatiti, kao i u poslu ili privatnom životu, dobro liderstvo nikada ne znači dominaciju. Dobro liderstvo, i to je ono čemu mi želimo doprinijeti, znači da donosite svoje snage, svoje uvide, svoju moć za sto kako biste unaprijedili zajedničke ciljeve onih s kojima ste u partnerstvu, u ovom slučaju naših evropskih partnera i evropskih zemalja. I to je naš koncept liderstva u Evropi. Vraćajući se na vaše prvo pitanje, to je razlog zašto to vrlo često vjerovatno i ne primjećujete, jer mi ne volimo to raditi sa velikom batinom ili vičući naglas, ali da, svjesni smo da imamo lidersku ulogu i naš način korištenja i obavljanja te uloge je upravo taj: ne dominacija, već doprinos.

Klix.ba: To je posebno interesantno kada se u obzir uzme situacija sa Schmidtom. Dakle, kada njemački diplomata biva potisnut veoma agresivnom politikom koju su vodile SAD, to se očigledno smatra u najmanju ruku neobičnim u kontekstu međunarodne zajednice. Kako biste to procijenili? Kakva je bila reakcija Njemačke i Berlina kada se sve to dešavalo, kada je Schmidt bio pod velikim pritiskom da praktično napusti poziciju, što je na kraju i uradio?

Alfred Grannas: Naravno da je Schmidt uvijek imao podršku naše vlade, a nije ni tajna da bismo mnogo više voljeli da je otišao, što je ponekad bila i njegova sopstvena namjera, nakon izbora. To bi imalo mnogo više smisla za nas, a i za druge. To nije tajna. Ali postojale su određene dinamike i želje iz Washingtona da se to dogodi ranije. I kao što znate, problem je u tome što, ako želite da svoju ulogu visokog predstavnika obavljate efikasno, djelotvorno i na način da vaše odluke koje ćete eventualno morati donijeti budu dobrodošle ili poštovane, za to vam treba podrška svih članova Vijeća za implementaciju mira. I naravno, nije tajna da su jedan od važnijih članova - jer u životu nisu svi jednaki, to je tako kako jeste – SAD. Dakle, ako nemate njihovu podršku, teško je obavljati tu funkciju na način koji je neophodan za dobrobit ove zemlje. Zato je Schmidt tada odlučio otići. Ali opet, ovo je, kao što kažete, vjerovatno neobično, ali dešava se u međunarodnoj diplomatiji, tako da to nije nešto što se nikada ranije ne bi desilo.

Klix.ba: Jeste li primijetili promjenu nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost američkog predsjednika? Kako biste ocijenili vanjsku politiku Amerike predvođene Trumpom ovdje u BiH?

Alfred Grannas: Naravno, ne možete poreći da postoji promjena. Mnogo je više fokusirano na biznis i investicije nego što je bilo prije, a neke druge stvari su vjerovatno manje važne za američku administraciju nego ranije. Ali za nas to ne znači da ne možemo sarađivati i raditi sa SAD-om. Moramo samo vidjeti da naši prioriteti, usput rečeno, ostaju isti. To je razvoj Bosne i Hercegovine kako bi postala spremna da uđe u Evropsku uniju. I to je naravno naš prioritet i ostat će naš prioritet, a na tom prioritetu ćemo raditi sve do onog dana kada se to pridruživanje i desi. To je nama bitno. Naši američki prijatelji sada očigledno imaju drugačije ili pomjerene prioritete, ali i dalje možemo raditi s njima. I sa njihovim pomjerenim prioritetima to ne znači da ne postoji način saradnje. I kao što sam rekao, još uvijek dijelimo neke, pa i mnoge ciljeve: stabilnost, stabilna BiH koja je ujedinjena, koja je suverena i sve te stvari. Imamo barem utisak da su svi naši američki prijatelji još uvijek veoma predani tome. Ali sav njihov fokus je na investicijama. Ako je to dobra investicija, a to još uvijek ne znamo jer moramo vidjeti šta će to zapravo na kraju biti, to može biti samo dobro.

Klix.ba: Očigledno je najveći investicioni projekt Južna interkonekcija, koja bi BiH trebala osigurati diversifikaciju u nabavci prirodnog gasa. Jasno je da se cijela situacija promijenila u odnosu na prije nekoliko godina kada se to smatralo projektom EU i SAD-a, dok sada postoji određeni osjećaj da su ga SAD nekako "otele". Ono što je Schmidt izjavio u raznim intervjuima nakon što je napustio funkciju jeste da je EU odustala od projekta, ili ga barem nije toliko promovisala, a onda su se umiješale SAD. Sada se čini kao da postoji podjela između SAD-a i EU. Ponovo, Berlin je ostao tih na marginama, iako je situacija imala veze s ostavkom diplomate koji dolazi iz vaše zemlje. Kakav je stav Njemačke o Južnoj interkonekciji?

Alfred Grannas: Dobra stvar koju možemo odmah reći o Južnoj interkonekciji je da će ona skinuti Bosnu i Hercegovinu sa ruskog gasa. Zatim ću, nažalost, morati proturječiti Schmidtu, nešto što ne volim raditi, ali moram. EU nije odustala; EU jednostavno više ne promoviše, ne finansira i ne podržava infrastrukturu za fosilna goriva u zemljama kandidatima. Dakle, oni neće dobiti sredstva EU za Južnu interkonekciju, ne zato što je neko odustao ili su ga Amerikanci "oteli", već taj novac jednostavno ne bi bio dostupan jer koncept finansiranja Evropske investicione banke ili Evropske banke za obnovu i razvoj, te svih tih evropskih institucija, više ne predviđa ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva. Tako da u tom smislu nije odustajanje, samo imamo drugačije prioritete. EU i Njemačka veoma mnogo ulažu ovdje, na primjer, u izgradnju kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije poput vjetra i solara. To su stvari, odnosno zelena energija, u koje EU, a kao dio EU i Njemačka sa svojom razvojnom saradnjom, mnogo investiraju. Tako da oko priče o odustajanju, ne bih se složio sa Schmidtom.

Klix.ba: U aprilu 2025. Njemačka je uvela sankcije Miloradu Dodiku. Očigledno se mnogo toga dogodilo od tada. Osuđen je i na kraju je dobio zatvorsku kaznu koju je platio, a više nije ni predsjednik entiteta Republika Srpska. Međutim, ono što se također desilo jeste da on više nije na američkoj listi sankcija. Šta je sa ostalim akterima? Da li Njemačka prati politiku pažljivog praćenja onoga što se dešava ovdje i koristi li ove alate za sankcionisanje zvaničnika koji djeluju protiv EU i njemačkih prioriteta ovdje u BiH? Da li je ikada postojao pritisak da se ta kampanja sankcija proširi sa pojedinačnih zemalja na nivo EU?

Alfred Grannas: Da, naravno, naše sankcije su još uvijek na snazi, a postoji još nekoliko zemalja koje imaju slične mjere sankcija, poput Slovenije, Austrije, Poljske, mislim da i Ujedinjeno Kraljevstvo ima ovakve mjere. I one su tu s dobrim razlogom, jer su uslovi za ukidanje tih mjera jasni. Nismo čuli, na primjer, nikakvo izvinjenje zbog protjerivanja naše zamjenice ministra vanjskih poslova prošle godine iz Banje Luke, iz RS-a. Vrlo nepristojno i na vrlo zastrašujući način izvedeno. Očigledno Dodik i oni oko njega i dalje misle da je to bila prava stvar, a mi od njih nismo ništa čuli. I naravno, Dodik i ostali koji su pod tim mjerama i dalje nastavljaju sa svojom retorikom, što nije od velike pomoći. Secesionistička retorika, ali i raspirivanje etnonacionalističkih osjećanja i mržnje, još uvijek traje. Vjerovatno malo manje nego prije, ali je još uvijek tu. A tu je i dalje neko zakonodavstvo, barem u RS-u, koje je jako antidemokratsko. I neki od tih nacrta zakona ili zakona su ukinuti, ali većina ili neki od njih su i dalje tu, tako da postoje dobri razlozi da se ne ukinu sankcije. Morat ćemo ponovo da procijenimo nakon izbora šta da radimo, u zavisnosti od toga kako će se politička situacija razvijati i kakav će stav zauzeti tadašnja Vlada RS-a.

Te sankcije nisu usmjerene protiv RS-a, ni protiv Vlade RS-a, usmjerene su protiv pojedinaca. I šta god te osobe tada urade, morat ćemo to ponovo da procijenimo. Takođe, to što ne realizujemo veće infrastrukturne projekte u RS-u ima veze i sa rukovodstvom RS-a. I tu će opet biti vrlo presudno kakav će stav novo rukovodstvo RS-a, ukoliko ga bude, zauzeti nakon izbora, kako bismo procijenili šta ćemo učiniti s našim većim infrastrukturnim projektima. Mi bismo veoma željeli da ih realizujemo i implementiramo, jer bi bili veoma korisni za stanovništvo u tom konkretnom slučaju RS-a, budući da su baš tamo ti projekti uglavnom u zastoju. Ali na tom polju, aktuelno političko rukovodstvo očito stoji na putu boljeg prosperiteta ili boljitka za vlastiti narod jer je to njima tako lakše. Da bi se te mjere ukinule i ti infrastrukturni projekti ponovo pokrenuli, oni jednostavno moraju djelovati na onim poljima koja sam upravo iznio. I onda bismo mogli ponovo da počnemo. Ali najvjerovatnije ćemo to tek nakon izbora morati ponovo da procijenimo.

I da, nije tajna da je unutar EU bilo nekih diskusija o tome da li te mjere ne bi mogle postati sankcije EU, jer tek kada ih EU u cjelini usvoji, onda se nazivaju pravim mjerama. Ali u svakom slučaju, bila je diskusija, nije bilo konsenzusa, tako se to ponekad desi. Mi i još neki drugi smo smatrali da bi bilo važno imati te mjere na snazi, zato smo to i uradili, dok su drugi mislili da ne bi trebalo. Sada neki od njih žale zbog toga, ali opet, mislim da ćemo to morati vidjeti nakon izbora.

Klix.ba: Gledajući kroz prizmu privrede Njemačka i BiH su veoma povezane. Mnogo robe iz BiH se izvozi u Njemačku, a u zemlju se također mnogo robe uvozi iz Njemačke. Tu je i mnogo njemačkih kompanija koje zapošljavaju veliki broj radnika u BiH. Kako komentarišete odnos između BiH i Njemačke u pogledu poslovanja i ekonomije?

Alfred Grannas: Ovo je zapravo prava uspješna priča, i to jako pozitivna. Upravo sada imamo podatak da je trgovinska razmjena premašila tri milijarde eura, što nije nimalo loše za zemlju veličine i populacije Bosne i Hercegovine. To je zapravo jako dobro. I jedna od najvećih priča o uspjehu je zaista to što vidimo da se sve više ljudi iz brojne dijaspore u Njemačkoj vraća, ili barem dolaze ovdje i investiraju u ovu zemlju, i naši njemački investitori u Bosni i Hercegovini su upravo ti ljudi koji pripadaju bosanskohercegovačkoj dijaspori u Njemačkoj. To je trend koji vidimo i zaista ga veoma pozdravljamo. Postoji, naravno, ogroman potencijal i za te investicije, ali i za trgovinske odnose i izvoz iz Bosne i Hercegovine u Njemačku, u EU, da eksponencijalno raste. Vraćajući se na prvo pitanje, ako i kada ova zemlja uspije postati članica Evropske unije.

Zato, još jednom, ljudi bi trebali izaći i glasati, trebali bi razmisliti za koga će glasati, trebali bi razmisliti ko daje dobru ponudu na evropskom putu, na putu ka evropskim integracijama. Jer je i to jedan od najvećih pokretača ekonomskog rasta. Samo provođenje reformi na putu ka Evropskoj uniji već će učiniti da BDP po glavi stanovnika raste. Obično se time stvara i više radnih mjesta, a ako pogledate zemlje na koje se sa prostora bivše Jugoslavije uvijek gledalo s visine, poput Rumunije ili Bugarske, ili sada kandidata Albanije i Crne Gore, ako pogledate njihov ekonomski razvoj, to je iznenađujuće, ali i nije iznenađujuće jer je za njih provođenje tih reformi na putu ka EU značilo da se u nekim slučajevima BDP udvostručio, a otvaranje novih radnih mjesta poraslo za 150 posto.

Tako da, samo ovo, nije samo priča o Evropi i onome što bi neki ljudi mogli nazvati 'uzvišenim vrijednostima', ja ne dijelim to mišljenje, ali neki to zovu tako. Ne, radi se o veličini i debljini vašeg sopstvenog novčanika. I to je takođe jedan od razloga zašto ljudi treba da izađu, glasaju i pogledaju kakve ponude daju oni za koje se od njih očekuje da glasaju. Da li nude nešto na tom putu ili nude nešto za sopstveni džep?

Klix.ba: Lidl, velika njemačka firma, otvara svoje poslovnice u BiH početkom 2027. godine. To je u pripremi jako dugo vremena i odmah će zaposliti 1.000 radnika, ne računajući one koje su zaposlili ranije. Da li je još nešto u razvoju, ne sa Lidlom, već sa drugim kompanijama, i možemo li očekivati više aktivnosti njemačkih kompanija u Bosni i Hercegovini u narednoj, recimo, godini ili par godina?

Alfred Grannas: Naravno, nije na meni da otkrivam konkretne poslovne projekte privatnih subjekata, jer ću onda biti u problemu, pošto nije moja uloga da to radim. Ali ono što mogu reći jeste da postoje njemačke kompanije koje su zainteresovane jer je BiH blizu, postoji obučena radna snaga i opet, ovo je zemlja na evropskom putu, što je takođe jedna od stvari koja u velikoj mjeri utiče na odluke o investiranju. Da, stvari dolaze, ali uslovi moraju biti pravi.