Dok se fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema za novi nastup na Svjetskom prvenstvu, koje će donijeti i specifične klimatske i organizacione izazove, za „Avaz“ je govorio Almir Seferović, iskusni stručnjak za kondicionu pripremu i nekadašnji član stručnog štaba A reprezentacije BiH.
Seferović je kroz godine rada u različitim fudbalskim sistemima stekao bogato iskustvo, a posebno naglašava da moderni turniri poput Mundijala zahtijevaju detaljno planiranje i dugoročnu pripremu igrača za sve ekstreme koji ih mogu zadesiti.
Kako pripremiti igrače za vrućinu?
- Pripreme se ne rade dan-dva prije utakmice, nego kroz odredjeni vremenski period sa naglaskom na aklimatizaciju. Prije svega treniranje u sličnim uslovima, kontrolisana hidratacija, kontrola tjelesne težine, povećan unos elektrolita, unošenje tečnosti tokom pauza. Visoka temperatura i vlaga smanjuju sposobnost tijela da se hladi, pa raste puls, brže se troši energija i pada intenzitet igre.
Koliko su važne obavezne pauze za osvježenje?
- Pauze su važne, ali nisu dovoljne. Pauze omogućavaju unos tečnosti, kratku procjenu stanja igrača i smanjenje rizika od toplotnog stresa.
Koliko je zahtjevno odigrati tri utakmice grupne faze u kratkom intervalu nakon duge sezone?
- S obzirom da se radi o vremenskom periodu na kraju sezone i veoma kratkog perioda do početka igranja u grupnoj fazi, veoma je zahtjevno. Igrači dolaze nakon klupskih sezona sa velikim brojem utakmica, putovanja i mentalnog pritiska. U grupnoj fazi nema dovoljno vremena za pravi kondicioni napredak, nego se radi uglavnom na očuvanju svježine kroz treninge oporavka. Najveći problem su kumulativni umor, zatim pad radne sposobnosti što dovodi do većeg rizika od povreda.
Koliko aklimatizacija na vremensku zonu i visinu utiče na formu?
- Promjena vremenske zone remeti san, apetit, kao i vrijeme najveće fizičke spremnosti tokom dana. Nadmorska visina dodatno utiče na promjenjivost forme, jer je dostupnost kisika manja, pa se igrači brže zamaraju, posebno u visokointenzivnim akcijama. Reprezentacije koje ranije dođu ili one reprezentacije koje dolaze iz približno istih uslova, lakše se prilagode rasporedu spavanja, treninga i obroka. To znaci da su te reprezentacije u ovoj fazi takmičenja u blagoj prednosti.
Kako teče oporavak između mečeva: san, ishrana i terapije?
- Sami oporavak počinje odmah poslije utakmice. Prvo ide rehidratacija, zatim obrok bogat proteinima i ugljikohidratima, suplementacija, kao i medicinski pregledi ukoliko su potrebni. U ovom sistemu takmičenja, odnosno u grupnoj fazi, san i oporavak su ključni faktori. Sljedeći dan se radi lagani trening baziran na mobilnosti i aktivaciji, zatim trening slabijeg intenziteta( za igrace koji su igrali), masaža, hladne ili kontrasne kupke, kao i individualne terapije.
Ima li razlike u pripremi popodnevne i večernje utakmice?
- Ima više razlika, a najveća je u protokolu organizacije. Za utakmicu koja se igra u popodnevnim satima fokus je na ranijem buđenju, ranijem glavnom obroku, pre-cooling metodama i pažljivijoj hidrataciji. Zagrijavanje mora biti kraće i pametnije da se igrači ne “potroše” prije početka utakmice(ukoliko govorimo o uslovima visokih temperatura). Za utakmice koje se igraju u večernjim terminima toplota je često manji problem. U ovim situacijama mora se voditi računa o nešto kasnijem završetku utakmice, kasnom obroku i težem uspavljivanju poslije utakmice.
