Američka kompanija Argent LNG i Vlada Albanije napravile su prvi korak ka razvoju velikog LNG terminala u Vlori, koji bi mogao postati nova ulazna tačka za snabdijevanje plinom zemalja Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.
Američka kompanija Argent LNG i Vlada Albanije potpisale su neobavezujući memorandum o razumijevanju kojim će razmotriti mogućnost izgradnje velikog terminala za skladištenje i regasifikaciju ukapljenog prirodnog plina na albanskoj obali, piše BiznisInfo.ba.
Planirani kapacitet terminala iznosio bi do pet miliona tona LNG-a godišnje.
To pokazuje da projekt nije zamišljen samo za potrebe Albanije. Argent LNG navodi da bi terminal imao regionalni značaj i mogao služiti za snabdijevanje tržišta Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.
Novi terminal
Terminal bi se nalazio u Vlori, a njegova izgradnja još je u početnoj fazi.
Za sada nisu objavljeni ni vrijednost investicije ni rok početka gradnje. Potpisani memorandum također ne predstavlja konačnu odluku o realizaciji projekta.
Ipak, ukoliko bude izgrađen, terminal bi mogao otvoriti novu rutu za dopremu LNG-a tankerima iz različitih dijelova svijeta, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
Za zemlje Zapadnog Balkana to bi značilo mogućnost dodatnog izvora i pravca snabdijevanja prirodnim plinom.
Krk i Albanija
Značaj albanskog projekta posebno se vidi kada se pogleda postojeća infrastruktura u regionu.
LNG terminal na hrvatskom otoku Krku trenutno je jedna od ključnih tačaka za dopremu ukapljenog prirodnog plina u ovaj dio Evrope.
Nakon povećanja kapaciteta, terminal može regasificirati do 6,1 milijardu kubnih metara prirodnog plina godišnje.
Na kapacitete Krka ne računaju samo u Hrvatskoj. Njegovu infrastrukturu koriste i druge zemlje srednje i jugoistočne Evrope.
Upravo zbog toga bi novi terminal na jugu Balkana mogao imati veliki strateški značaj.
Veza s BiH
Argent LNG navodi da bi albanski terminal mogao biti povezan s postojećim i planiranim plinskim pravcima, među kojima su Transjadranski plinovod (TAP), planirani Jonsko-jadranski plinovod (IAP) te plinski koridor Fier – Vlora.
Posebno je značajan IAP.
Riječ je o dugo planiranom projektu koji bi trebao povezati Albaniju s Hrvatskom preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Ukoliko bi takva infrastruktura bila izgrađena, plin koji bi tankerima stigao do albanske obale mogao bi, nakon regasifikacije, biti transportiran prema sjeveru Balkana.
To bi otvorilo potpuno novu mogućnost i za Bosnu i Hercegovinu.
BiH i Krk
Bosna i Hercegovina trenutno planira Južnu plinsku interkonekciju, kojom bi se trebala povezati s hrvatskim plinskim sistemom.
Na taj način BiH bi dobila pristup plinu koji, između ostalog, stiže preko LNG terminala na Krku.
Planirana trasa s hrvatske strane ide od Splita prema Imotskom, odakle bi plinovod trebao ući u BiH kod Posušja.
Mreža bi se potom razvijala prema Hercegovini i srednjoj Bosni te dalje povezivala s postojećim i budućim plinskim sistemom prema Sarajevu, Tuzli i drugim dijelovima zemlje.
Za BiH je ovaj projekt posebno važan jer zemlja trenutno praktično zavisi od jednog glavnog pravca uvoza prirodnog plina.
Dva pravca
Ukoliko bi albanski terminal i planirani regionalni plinovodi bili izgrađeni, BiH bi dugoročno mogla dobiti pristup plinu iz dva različita LNG pravca.
Jedan bi išao preko Hrvatske i terminala na Krku, dok bi drugi mogao voditi preko Albanije i regionalne mreže prema sjeveru.
To bi predstavljalo dodatnu sigurnost snabdijevanja i smanjilo oslanjanje na jedan pravac.
Međutim, za realizaciju tog scenarija potrebno je izgraditi nedostajuću plinsku infrastrukturu, uključujući ključne dijelove Jonsko-jadranskog plinovoda.
Američki projekt
Argent LNG istovremeno razvija i veliki izvozni LNG terminal Port Fourchon u Louisiani, kapaciteta oko 25 miliona tona godišnje.
Prve isporuke iz tog projekta ciljane su za 2030. godinu.
Za potencijalno finansiranje albanskog projekta spominju se i američke institucije, uključujući U.S. Trade and Development Agency, Development Finance Corporation i Export-Import Bank.
Ipak, projekt u Albaniji još je daleko od konačne realizacije.
Tek trebaju biti procijenjeni lokacija, tehnička izvodljivost, mogućnosti povezivanja s regionalnom plinskom mrežom i model finansiranja.
Ali kapacitet od do pet miliona tona LNG-a godišnje jasno pokazuje ambiciju.
Ako bude realiziran zajedno s planiranim plinovodima, terminal u Albaniji mogao bi postati važna nova energetska tačka za cijeli Zapadni Balkan, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
