Srbija sutra izlazi na prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji test vlasti Aleksandra Vučića u posljednjih 14 godina. Njegovom bloku prvi put ozbiljno prijeti politička snaga nastala iz studentskih protesta nakon pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojem je u novembru 2024. poginulo 16 ljudi.
Za 250 mjesta u Narodnoj skupštini takmiči se 18 lista, od kojih devet ima status manjinskih. Pravo glasa ima nešto više od 6,45 miliona birača, a za ulazak u parlament vrijedi izborni prag od tri posto, osim za manjinske liste.
Vučić se želi vratiti na mjesto premijera
Najvažnija lista vladajućeg bloka je „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, predvođena Srpskom naprednom strankom. Vučić je u septembru podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije kako bi predvodio listu i pokušao se vratiti na funkciju premijera.
SNS i njeni partneri dominiraju Srbijom od 2012., a Vučić je od 2014. bio prvo premijer, a zatim predsjednik države. Njegovi protivnici optužuju vlast za kontrolu institucija i medija, zloupotrebu državnih resursa i korupciju, dok Vučić i SNS takve optužbe odbacuju.
Drugu važnu listu tradicionalne vlasti predvodi Ivica Dačić. Njegova koalicija „Faktor stabilnosti“ okuplja Socijalističku partiju Srbije i nekoliko manjih partnera, a SPS je godinama sarađivao sa SNS-om u vlasti, prenosi Index.hr.
Studenti najveći izazov vlasti
Glavni Vučićev protivnik nije neka od tradicionalnih opozicionih stranaka, nego Studentska lista – Studenti pobjeđuju. Prvi na listi je ljekar iz Novog Sada Ilija Srdanović, a među 250 kandidata nalaze se ljekari, profesori, kulturni radnici i drugi ljudi uglavnom bez prethodnog iskustva u stranačkoj politici.
Studentski pokret nastao je nakon tragedije u Novom Sadu. Protesti zbog odgovornosti za pad nadstrešnice postepeno su prerasli u širi pokret protiv korupcije i načina na koji funkcionišu državne institucije.
Studenti kampanju temelje na vladavini prava, borbi protiv korupcije i obnovi institucija, dok su pitanja poput Kosova, odnosa s Rusijom i članstva u Evropskoj uniji uglavnom ostavili u drugom planu. Dio opozicionih stranaka odlučio je da se neće takmičiti na izborima i podržao je studentsku listu.
Tradicionalna opozicija bori se za prelazak praga
Na izbore izlazi i proevropska koalicija „Evropska Srbija“, koju predvode Marinika Tepić i Zdravko Ponoš. Čine je Stranka slobode i pravde, Srbija centar i Građanski pokret Solidarnost.
Na desnici se među važnijim konkurentima nalazi koalicija „Autentična desnica“, predvođena Milošem Jovanovićem i njegovom Novom Demokratskom strankom Srbije te monarhističkim POKS-om.
Za te liste jedno od ključnih pitanja bit će mogu li preći prag od tri posto. Zbog D'Hondtovog sistema glasovi lista koje ostanu ispod praga posredno povećavaju udio mandata stranaka koje uđu u parlament.
Ankete pokazuju neizvjesnu utrku
Predizborne ankete daju vrlo različite rezultate, zavisno od agencije koja ih provodi. Istraživanja bliska vlastima daju uvjerljiviju prednost Vučićevom bloku, dok su neka nezavisna istraživanja pokazala gotovo izjednačenu utrku ili malu prednost studentske liste.
