AfD vodi u Njemačkoj, Merzom zadovoljno samo deset posto birača

Samo deset posto njemačkih birača zadovoljno je radom kancelara Friedricha Merza i njegove vlade, pokazuje najnovije istraživanje ARD-DeutschlandTrend. Dok vladajuća koalicija bilježi izrazito nisku potporu, Alternativa za Njemačku (AfD) ostaje vodeća stranka prema anketama.

Istraživanje je proveo institut Infratest dimap od 28. do 30. rujna na reprezentativnom uzorku od 1.303 birača s pravom glasa. Rezultati pokazuju duboko nezadovoljstvo političkim vodstvom, ali i zabrinutost zbog životnog standarda, socijalnih reformi i međunarodnih kriza.

Teški izborni udarci za CDU

Lošim ocjenama savezne vlasti prethodili su rujanski izbori u trima njemačkim saveznim pokrajinama, koji su pokazali razmjere nezadovoljstva vladajućim strankama.

Posebno težak udarac pretrpjela je Merzova Kršćansko-demokratska unija (CDU). U Saskoj-Anhaltu potpora toj stranci prepolovljena je i izgubila je vlast, kao i u Berlinu. U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju CDU nije prešao izborni prag te je ostao bez zastupnika u pokrajinskom parlamentu.

Nakon tih rezultata dodatno je oslabilo povjerenje u kancelara i koaliciju koju čine CDU, CSU i SPD. Zadovoljstvo Merzovim radom palo je na najnižu razinu zabilježenu za jednog kancelara od početka istraživanja 1997. godine. Čak je i među biračima CDU-a njime zadovoljno samo 40 posto.

AfD na 27 posto, CDU/CSU na 20

Kada bi se sada održali izbori za Bundestag, AfD bi osvojio 27 posto glasova i ostao najjača politička snaga.

CDU i CSU zajedno bi dobili 20 posto, dok bi SPD ostao na 13 posto. Stranke vladajuće koalicije tako bi ukupno imale potporu približno trećine birača.

Zeleni su u odnosu na prethodno istraživanje napredovali za jedan postotni bod, na 16 posto. Ljevica je izgubila jedan bod i pala na 11 posto, dok bi liberalni FDP s četiri posto ponovno ostao ispod petpostotnog izbornog praga.

Takav odnos snaga znatno bi otežao sastavljanje parlamentarne većine.

Građane brinu umjetna inteligencija, Trump i Rusija

Nezadovoljstvo vlastima prati široka nesigurnost zbog aktualnih izazova. Dvije trećine Nijemaca zabrinute su da bi ljudi mogli izgubiti kontrolu nad umjetnom inteligencijom. Podjednak broj strahuje od posljedica politike američkog predsjednika Donalda Trumpa za Njemačku.

Klimatske promjene zabrinjavaju šest od deset ispitanika, dok nešto više od polovice strahuje da bi Rusija mogla napasti druge europske države.

Približno svaki drugi ispitanik boji se da u budućnosti neće moći zadržati sadašnji životni standard. Sličan udio zabrinut je zbog useljavanja u Njemačku.

Ipak, najveći izvor zabrinutosti jest procjena da političke stranke ne uspijevaju pronaći zajedničke odgovore na ključna pitanja. Trenutačne prilike u zemlji razlog su za optimizam tek približno svakom osmom ispitaniku, dok gotovo devet od deset izražava zabrinutost.

Malo povjerenja u socijalne reforme

Posebno je izraženo nepovjerenje prema planiranim reformama sustava socijalne sigurnosti. Njemačka se suočava sa starenjem stanovništva, zbog čega sve manji broj zaposlenih mora financirati sve veći broj umirovljenika.

Demografske promjene dodatno opterećuju zdravstvo i sustav dugotrajne skrbi. Od 2015. broj ljudi kojima je potrebna takva skrb porastao je s približno 2,8 milijuna na oko 6,5 milijuna.

Tek svaki šesti birač vjeruje da savezna vlada može pripremiti sustave socijalne sigurnosti za buduće izazove. Nešto više od četiri od deset ispitanika radije bi prihvatilo povećanje doprinosa za socijalno osiguranje nego smanjenje socijalnih davanja.

Tri četvrtine ispitanika smatraju da su mjere o kojima se raspravlja u suprotnosti s ranijim obećanjima vlade o financijskom rasterećenju građana.

Ipak, približno polovica spremna je prihvatiti rezove ako im se njihova nužnost razumljivo objasni. Šest od deset podržava postupno prilagođavanje rezova financijskim mogućnostima građana, čak i ako bi to značilo veće opterećenje za pojedine skupine s višim primanjima.