Adnan Ćerimagić za Radiosarajevo.ba: HDZ BiH neće odustati, pitanje je ko će pristati
Ove godine obilježava se dvadeset pet godina otkako HDZ BiH, zajedno s nekoliko drugih stranaka, kao svoje najvažnije političko pitanje i problem ističe procedure koje se odnose na izbor delegata u domove naroda Federacije BiH i na državnom nivou, te gotovo dvadeset godina otkako problematizira i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba viši analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić.
Cilj je jasan
Podsjetimo, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković jučer je "prisegnuo" pred predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem. Kako je rekao Stanivuković, a mediji prenijeli, Partija demokratskog progresa (PDP) je "spremna" podržati izmjene Izbornog zakona na način kako ih vidi čelnik vodeće hrvatske partije.
Prema riječima Ćerimagića, cilj je jasan:
"Izmijeniti izborna pravila tako da bi, u teoriji i praksi, jedan član Predsjedništva BiH i apsolutna većina – ako ne i svi – delegati u klubovima naroda u kojima sjede Hrvati, bili birani s teritorija na kojima većinski žive građani koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Tokom tog dugog perioda, HDZ BiH i njeni predstavnici koristili su različite metode da ostvare taj cilj."
"Hrvatska samouprava"
Podsjeća da je sve počelo jednostranim i neustavnim pokušajem uspostave tzv. hrvatske samouprave, koja je okončana zahvaljujući, prije svega, djelovanju tadašnje međunarodne zajednice, a manjim dijelom domaćih institucija.
"Kulminacija je uslijedila kroz korištenje odluka Ustavnog suda BiH i kontroverzno odbijanje da se nakon izbora 2018. dovrši proces formiranja vlasti u Federaciji BiH. U međuvremenu su vođeni brojni razgovori o reformi ustava i izbornog zakonodavstva, pri čemu su HDZ BiH i njoj bliske stranke redovno insistirale upravo na ovom pitanju. To se može pratiti od aprilskih amandmana 2006, preko butmirskih razgovora 2009, razgovora o ustavnim promjenama kod tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel nakon izbora 2010, te pregovora o provedbi presuda u predmetima Sejdić i Finci između 2012. i 2014, pa sve do tzv. neumskih pregovora 2022. godine", podsjeća Ćerimagić te nastavlja:
"Osim promjena koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH – a koje su djelimično išle u korist zahtjeva HDZ BiH – a koje su donijeli Centralna izborna komisija BiH nakon izbora 2018. i visoki predstavnik Christian Schmidt nakon izbora 2022, HDZ BiH u protekle dvije i po decenije nije uspio osigurati ustavom propisane većine potrebne da u parlamentima provede druge reforme."
Ko je za HDZ-ove zahtjeve?
Poručuje kako je iluzorno očekivati da će HDZ BiH odustati od svog viđenja situacije i zahtjeva vezanih za izbore u Predsjedništvo i domove naroda.
"U tom kontekstu treba posmatrati i sadašnje pokušaje HDZ BiH da za svoje stavove pridobije opozicione stranke u entitetu Republika Srpska. Ključno pitanje je, međutim, ima li HDZ BiH način da uvjeri druge aktere u Federaciji BiH, bez čije saglasnosti nije moguće mijenjati pravila u parlamentima. Upravo na tim akterima leži odgovornost da odvagaju argumente "za" i "protiv" pristajanja na dio ili sve zahtjeve HDZ BiH. Čini mi se kako se, u odnosu na prije samo dvije ili tri godine, u Federaciji BiH povećao broj onih koji smatraju da su argumenti ‘za’ jači. Da li je to dovoljno? Ne znam", govori sagovornik portala Radiosarajevo.ba.
Kada je riječ o međunarodnoj zajednici, moj je utisak da trenutno preovladava stav kako je njihova podrška promjenama nakon izbora 2018. i 2022. maksimum koji HDZ BiH od njih može očekivati, te da se sve dalje reforme mogu provoditi isključivo kroz ustavne procedure i propisane većine.
"U Evropskoj uniji, dodatno, i dalje važi dugogodišnja i jednoglasno usvojena pozicija koja, parafrazirano, glasi: reforma Predsjedništva BiH treba biti provedena kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno kroz ustavne amandmane. Promjena takve politike zahtijevala bi saglasnost svih država članica EU. Nemam informacije da trenutno postoje ozbiljne inicijative da se ta politika promijeni", zaključuje Ćerimagić.