Memorijalni centar Srebrenica predstavio je danas u Sarajevu “Izvještaj o negiranju genocida 2026”, koji pokazuje da je u posmatranom periodu evidentirano ukupno 149 slučajeva negiranja i relativiziranja genocida nad Bošnjacima. Riječ je o sedmoj godini u kojoj Memorijalni centar provodi sistematski monitoring negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, Srbiji i širem regionalnom javnom prostoru.
Prema podacima iz izvještaja, broj evidentiranih slučajeva porastao je u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je zabilježeno 99. Autori navode da negiranje, uprkos izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, ostaje široko rasprostranjena pojava u politici, medijima, institucijama, kulturi i svakodnevnom životu.
Aktivno poricanje najčešći oblik
Najveći broj slučajeva, njih 94, svrstan je u kategoriju aktivnog poricanja ili negiranja genocida.
U 23 slučaja zabilježena je relativizacija, opravdavanje ili poređenje genocida s drugim ratnim zločinima, dok je u 21 slučaju evidentirana podrška počiniocima, bez nužnog direktnog spominjanja genocida.
U devet slučajeva zločin je priznat, ali je osporeno da je riječ o genocidu, dok su dva slučaja označena kao trijumfalizam, odnosno slavljenje počinjenog genocida.
Izvještaj upozorava da se negiranje sve češće širi preko društvenih mreža, gdje objave nerijetko budu izbrisane prije nego što istražni organi mogu utvrditi njihov sadržaj i autore.
