Tužna bh. realnost: Građani zaduženi 13,8 milijardi KM, od toga gotovo 10 milijardi za potrošnju

Septembar sa sobom donosi povećane finansijske izdatke za veliki broj porodica u BiH – od početka školske godine, koja zahtijeva dodatne novčane troškove, preko priprema za zimnicu, pa do nabavke ogrjeva.

Međutim, dinamika kretanja kreditnog zaduženja građana BiH jasno ukazuje na cjelogodišnji trend koji se već duže vrijeme ne mijenja, a podatak s kraja jula pokazuje da su stanovnici BiH zaduženi u iznosu od 13 milijardi i 838,3 miliona maraka, piše Večernji list.

Centralna banka Bosne i Hercegovine u svom najnovijem izvještaju, odnosno komentaru monetarnih kretanja, navela je da je kreditni rast u sektoru stanovništva u odnosu na kraj juna iznosio 171,6 miliona KM, dok je u odnosu na kraj jula prošle godine zaduženje poraslo za 1,34 milijarde KM. Analitičari su saglasni – krediti su, u trenutnim okolnostima koje karakteriše nastavak rasta inflacije, a posebno u onom segmentu koji mjesečno troši najveći dio kućnog budžeta – prehrani, jedan od ključnih razloga zbog kojih se građani odlučuju na podizanje kredita za različite svrhe, a koji se grupno nazivaju nenamjenskim potrošačkim kreditima. Upravo oni čine i najveći iznos ukupnog zaduženja, što i ne iznenađuje s obzirom na izraženu neusklađenost između rasta potrošačkih cijena i ličnih primanja.

Uvidom u podatke Centralne banke BiH, vidljivo je da su nenamjenski potrošački krediti na kraju jula iznosili 9 milijardi i 933 miliona KM, dok su u istom mjesecu prošle godine iznosili 9 milijardi i 102,7 miliona KM. Skok od 830,3 miliona KM u samo godinu dana prilično ilustrativno oslikava ekonomsku sliku i stvarnost u kojoj se nalazi veliki broj građana BiH. Krediti su danas potrebni praktično za bilo kakvu investiciju u kući ili stanu, ali i za neka, slobodno možemo reći, sezonska izdvajanja poput kupovine ogrjeva.

Drugo mjesto po iznosu zaduženja zauzimaju krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica, koji su na kraju jula zabilježeni u iznosu od 2 milijarde i 153,6 miliona maraka. Slijede krediti za kupovinu postojećih stambenih jedinica u iznosu od milijardu i 233,9 miliona maraka. Četvrto mjesto po ukupnom iznosu čine krediti po osnovu kartičnog poslovanja (278,6 miliona maraka), a odmah iza njih su krediti za poduzetništvo (207,7 miliona maraka). Na posljednjem mjestu nalaze se krediti za kupovinu automobila, koji su na kraju jula iznosili 10,6 miliona maraka.

Navedeni podaci mogu se jasno objasniti i metodom poređenja s podacima iz drugih izvora koji se bave srodnim tematskim oblastima, iz čega se jasno nazire zaključak koji objašnjava zašto je udio nenamjenskih potrošačkih kredita u ukupnom zaduženju toliko visok. Odgovor leži u rastućoj inflaciji koju prati neujednačen rast mjesečnih ličnih primanja.

U julu je, prema podacima Agencije za statistiku, cijena hrane u odnosu na juli prošle godine porasla za čak 10,8%, alkoholnih pića i duhana za 3,7%, usluga u restoranima i hotelima za 7,5%, te ostalih dobara i usluga za 3,8%.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juli 2025. godine iznosi 3202,70 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za maj 2025. iznosila je 1590 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 49,64%, dok je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom tek 31,22%.

Samu potrošačku košaricu čine sljedeće kategorije: prehrana – 45,35%, stanovanje i komunalne usluge – 14,41%, higijena i održavanje zdravlja – 9,65%, obrazovanje i kultura – 8,12%, odjeća i obuća – 11,24%, prijevoz – 4,99%, održavanje kućanstva – 6,25%.

Vidljiv je visok udio prehrane u potrošačkoj korpi, što nas vraća na početak teksta i tezu da je upravo rast cijena u ovoj kategoriji glavni krivac za povećanje mjesečnih troškova prosječne porodice u BiH. Istovremeno, prosjek Evropske unije, uprkos inflaciji, nije se drastično mijenjao – Evropljani na hranu uglavnom troše između 15 i 20 posto svog mjesečnog budžeta, što im ostavlja dovoljno sredstava za pokrivanje ostalih finansijskih obaveza, uključujući stanovanje i režije. Iako su te stavke često na „lošem glasu“, poređenjem s visinom njihovih ličnih primanja i dalje su znatno povoljnije u odnosu na ono što građani BiH izdvajaju.

Važnost reformi

Koji je odgovor na sve navedeno? Pitanje je kratko, ali previše složeno da bi se mogao ponuditi jednostavan odgovor. Ipak, reforme u brojnim ekonomskim sektorima – od tržišta rada pa do administrativnih prepreka – predstavljaju ključ postepenih, ali dugoročno isplativih promjena koje mogu voditi ka jačanju životnog standarda građana Bosne i Hercegovine. Te reforme dio su evropskog puta BiH, no, kako je poznato, politička situacija nije naročito pogodna za donošenje konkretnih zaključaka o tome kada će zemlja početi sustizati zemlje regije u pogledu BDP-a po glavi stanovnika.