Pobuna u Italiji nakon tri mjeseca školskog raspusta: "Učionice su poput krematorija"

Sunce koje prži u malim učionicama stvara efekt staklenika, zbog čega je temperatura nepodnošljiva, kaže Antonino Rinaldo, školski administrator u Palermu

Djeca se širom Italije vraćaju u učionice nakon uobičajenih ljetnih školskih praznika, koji su u toj zemlji trajali puna tri mjeseca - najduži ljetni odmor u Europi.

Međutim, baš kada iscrpljeni roditelji s olakšanjem odahnu zbog povratka djece u škole, učitelji upozoravaju da je zbog klimatskih promjena prevruće za normalno učenje i pohađanje nastave, a pojedini čak pozivaju na odgodu.

- Sunce koje prži u malim učionicama stvara efekt staklenika, zbog čega je temperatura nepodnošljiva, kaže Antonino Rinaldo, školski administrator u Palermu.

Toplinski valovi postaju sve intenzivniji i češći usljed klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, samo šest posto talijanskih škola posjeduje klima-uređaje. Dok se u nekim regijama temperature postupno smanjuju, uvjeti na jugu zemlje i dalje su nepodnošljivi.

Sparina i vrućina tokom maja i juna predstavljaju „pravu borbu“, posebno za učenike koji polažu završne ispite, kaže predsjednica sindikata učitelja ANIEF, Marcella Pacifico. „Ne možemo nastaviti sa školskim kalendarom istim kao prije 50 godina, jer se klima promijenila“, ističe ona, dodajući da vrućina predstavlja rizik i za učitelje, od kojih je 55 posto starije od 50 godina.

- Kada je prevruće, ugroženo je zdravlje učenika, a istovremeno ne možemo osigurati kvalitetno obrazovanje, ako se djeca ne mogu koncentrisati, naglašava Rinaldo.

Početak nastave u Italiji varira po regijama, između 8. i 16. septembra. Na Siciliji, gdje se iduće sedmice očekuju temperature i do 33 °C, neke škole su najavile da će nastava u početku završavati do podneva, kaže Rinaldo za AFP.

Sardinija je prošle godine pozvala na nacionalnu raspravu o prilagodbi škola klimatskim promjenama, a i druge regije suočene su s toplinskim stresom. U narednom periodu u većim gradovima poput Barija, Bologne, Firence i Napulja očekuju se temperature oko 30 °C.

- Moramo ozbiljno razmisliti, i to ne samo u Italiji nego i u Europi, jer se klimatske promjene ne događaju samo ovdje, upozorava Pacifico.

Prema podacima programa Copernicus za klimatske promjene, Europa se od 1980-ih zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a temperature na kontinentu rastu tokom cijele godine.

- Ljetni uvjeti sada počinju ranije u proljeće i traju duže u jesen, objašnjava viša naučnica u Copernicusu Francesca Guglielmo.

Poziv ANIEF-a na produženje školskih praznika naišao je na snažno protivljenje roditelja. Italija već sada ima najduži ljetni odmor u Europi: 97 dana, u poređenju sa 77 u Španiji, 56 u Francuskoj i 44 u Njemačkoj, prema mreži Eurydice pri Evropskoj komisiji.

Više od 76.000 ljudi potpisalo je peticiju koju je organizovala nezavisna organizacija We World, tražeći da se ljetni odmor skrati za mjesec dana. Aktivisti tvrde da dugi praznici predstavljaju teret za djecu iz radničkih porodica koje si ne mogu priuštiti ljetne kampove ili odmor.

Klimatizacija nosi troškove, ali hladnije učionice omogućile bi da škole ostanu otvorene duže. Italija, koja ima najviše cijene električne energije među velikim evropskim ekonomijama, sporije uvodi klimatizaciju u odnosu na svoje južne susjede.

Nunzia Capasso, nastavnica iz Frattamaggiorea kod Napulja, kaže da vrućina posebno pogađa tinejdžere "koji se istovremeno bore s ‘podivljalim’ hormonima".

- Ako je u učionicama vruće kao u krematoriju i sve se raspada, lako je predložiti odgodu povratka u školu, dodaje ona.

Više od polovine talijanskih škola izgrađeno je između 1950. i 1992. godine i mnoge su energetski neučinkovite.

Kompleks u kojem Capasso predaje izgrađen je 2000. godine, ali lošim materijalima, "pa je ljeti prevruće, a zimi prehladno".

Škole u siromašnijim dijelovima zemlje, ističe ona, imaju ključnu ulogu da "spriječe djecu da besposličare na ulicama".

- Živimo u svijetu s visokim rizikom ne samo od funkcionalne nepismenosti, već i od toga da su djeca prepuštena sama sebi.

Umjesto odgađanja povratka u škole, Capasso poziva vladu i regionalne vlasti da ulažu u objekte kako bi škole mogle ostati otvorene "tokom cijele godine", prenosi Hina.