OVO BI MOGLO UZROKOVATI TEKTONSKE PROMJENE U SVIJETU: Kina testira novu rutu za Evropu

Kina 20. septembra šalje kontejnerski brod Istanbul Bridge na 18-dnevno putovanje iz Ningbo-Zhoushana, najveće luke na svijetu, do britanske luke Felixstowe, u pratnji ledolomaca. Cilj nije samo jednokratna avantura jer se to već događalo. Radi se o uspostavi redovite usluge preko ruske sjeverne morske rute, a ona povezuje brojne luke u Aziji i Europi, piše Politico.

"Šira je slika toga otvaranje Arktika", rekao je Malte Humpert, viši saradnik i osnivač Arktičkog instituta, think tanka sa sjedištem u Washingtonu koji proučava njegovu sigurnost. "Prije dvadeset godina bio je potpuno zaleđen. Danas, kako se topi i otvara, raste interes za njega."

Klimatske promjene mijenjaju kartu

Za Humperta utjecaj ovog procesa puno je veći od samih brodskih rasporeda. "Arktik je prva regija na svijetu u kojoj klimatske promjene doslovno preoblikuju geopolitičku kartu. Da nema klimatskih promjena, o ovome uopće ne bismo razgovarali. Rusija ne bi eksploatirala naftu i plin na Arktiku, a Kina ne bi slala svoje kontejnerske brodove kroz to područje."

"To je prva velika regija u kojoj klimatske promjene brzo i aktivno mijenjaju geopolitičku dinamiku – zbog resursa, novih brodskih ruta i činjenice da je cijelo jedno područje iznenada postalo dostupno."

Ledolomac zapeo među gromadama leda (Foto: Profimedia / Nikolay Tsuguliev / Alamy)

Alternativa Sueskom kanalu

Za sada globalna trgovina i dalje ide kroz tradicionalna uska grla. "Većina svjetske trgovine odvija se kroz Sueski kanal, Sredozemno more i Singapur", podsjetio je Humpert. "Ali Arktik je 40 posto kraći, a istodobno ima manje geopolitičke neizvjesnosti... pa bi potencijalno mogao postati prava alternativa. Pitanje je događa li se to doista – i koliko brzo?"

Peter Sand, glavni analitičar u konsultantskoj kompaniji za brodarstvo Xeneta, dodao je da sama ideja nije nova. "O njoj se raspravlja već desetljećima. Povremeno su je testirali, ali nikada nije postala uobičajena ruta", rekao je. Kina je samo posljednja zemlja koja je ozbiljnije promovira: "Slično su najavili i prije dvije godine. Tada su to i napravili, a sada opet pokušavaju."

Ipak, ranija kineska putovanja bila su jednostavnija. "To su bili izravni pravci, recimo iz jedne kineske luke do Hamburga ili Sankt Peterburga", pojasnio je Humpert. "Ovaj put je drukčije. Planiraju krenuti iz četiri kineske luke, zatim preko Arktika do Velike Britanije, pa u Rotterdam, Hamburg i Gdanjsk. To zapravo nalikuje na pravu brodsku liniju."

Za razliku od tramperskog brodarstva, toga da se teret prevozi prema potrebi, obično bez fiksnog rasporeda, linijsko kontejnersko brodarstvo vozi po tačno određenim rutama i rasporedima, bez obzira na to jesu li plovila puna ili ne. Kineski eksperiment na Arktiku mnogo je bliži ovom drugom modelu: manje jednokratan pokušaj, a više ozbiljan test za buduću standardnu rutu Azija - Europa.

Teretni brod u najvećoj luci na svijetu (Foto: EPA / Xu Yu / Xinhua News)

Ipak, razmjeri priče zasad ostaju skromni.

"Riječ je možda o tek jedan posto trgovine između Dalekog istoka i sjeverne Europe", procjenjuje Sand. Arktik ima smisla samo kad je potražnja iznimno velika i kad je važno skraćivanje putovanja za nekoliko dana. "U polarnoj regiji nitko ne živi. Ruta se može isplatiti samo kada kraći tranzit i dodatni kapacitet nadmaše veće troškove prijevoza."

Zbog toga ruta zasad izgleda kao sezonski eksperiment, rekao je Sand. "No mogla bi postati jedna od onih nišnih opcija koje se aktiviraju na vrhuncu sezone u idućem desetljeću."

Ulaganje u budućnost

Humpert pak eksperiment vidi kao ulaganje u budućnost. "Sueskim kanalom godišnje prođe oko 10.000 brodova, tako da je ovaj projekt još uvijek vrlo malen", rekao je. "Ali ako pogledamo 30 ili 40 godina unaprijed i zamislimo da se led smanji za još 30, 40 ili 50 posto, tada bismo mogli imati šest mjeseci plovidbe bez leda – i odjednom Arktik postaje vrlo privlačna opcija."

"Arktik neće sutra zamijeniti Sueski kanal. To se jednostavno neće dogoditi. Sueski i Panamski kanal ostat će ključne tačke. Ali Arktik bi mogao postati ozbiljan dodatak."

Samim time što je ovakav eksperiment uopće moguć, jasno je koliko se klimatske promjene ubrzavaju. "One se odvijaju brže nego što je itko očekivao, čak i prije pet ili deset godina", rekao je Humpert.

"Prije deset godina mislili smo da kontejnerski prijevoz na Arktiku nećemo vidjeti prije 2040. ili 2050. godine. A evo nas u 2025. i Kinezi ga već testiraju", dodao je. "Zarađuju li na tome? To sada i nije ključno. Radi se o učenju, o stjecanju iskustva i razumijevanju kako to uopće izvesti. To je ono što Kinezi rade – treniraju posade i skupljaju znanje."

Ali možda postoji i neposrednija nagrada za ovu vožnju - stići u Europu prije ostalih kineskih brodova.