NEKAD I SAD: Gaza – bio je to lijep mali grad, danas je prah i pepeo (FOTO)

Grad Gaza, glavno i urbano središte Pojasa Gaze u jugozapadnoj Palestini, danas je gotovo sravnjen sa zemljom. Meta je brutalne, završne ofanzive izraelskih snaga. Brojni povijesni dokumenti svjedoče o tome da je ovaj grad imao izuzetno bogatu povijest koja svoje korijene vuče još iz vremena egipatskih faraona, a sjećanja brojnih stanovnika dokazuju kako je, unatoč povijesnim neprilikama, i tamo život cvjetao.

Obična, fotografija iz 1991. prikazuje svakodnevni život u gradu. Na ulici je vreva, od 20-ak snimljenih auta barem pola je Mercedesa. Poneki Peugeot. Nasmijan čovjek gura biciklo. Na uglu je mali butik, nekakva trgovina tekstilom. Pored nje mesnica… Tamo je još 2017. živjelo više od pola miliona ljudi. Sad? Ničega u gradu više nema. Ni mesara, ni Mercedesa, ni ugla. Deseci zgrada sravnjeni su za zemljom. Na fotografijama snimljenim baš jučer ispred bolnice Al-Quds u četvrti Tel al-Hawa kamioni, kombiji s porodičnim stvarima na krovu i sklepana vozila u koloni. Očajni ljudi koji nemaju kudo. Iza njih u kadru hiljade srušenih porodičnih kuća. Mrtve više nitko ni ne broji. Gaza City je Vukovar novog doba, samo puno veći. Nastrašniji grad na svijetu, piše Express.hr.

Kako prenosi Washington Post, brojni elementi života u gradu Gaza sada su pretvoreni u pepeo. Grad koji je nekada imao škole, fakultete, zoološki vrt i brojne parkove sada je postao prava žrtva urbicida, odnosno kontinuiranog uništavanja materijalnog i duhovnog bogatstva te života grada, a njegovi stanovnici jedini su koji još uvijek pamte kako je sve bilo nekada, prije nego što je kontinuirano bombardiranje u njemu izbrisalo gotovo svaki trag života.

Mishwar al bahar – vožnja autom uz more

“Kad sam bila dijete, mishwar al bahar, odnosno vožnja automobilom uz more, bio je vrhunac sedmice. Moj otac vozio bi se uskom vijugavom obalnom cestom, okruženom prašnjavim dinama prekrivenim drvećem i grmljem, gredicama salate i divljim bijelim ljiljanima koji su izranjali iz pijeska poput sablasnih egzoskeleta. Zaustavili bismo se da udahnemo morski zrak, zarivajući bose noge u pijesak dok su papirnati zmajevi s žilavim repovima ispunjavali nebo. Plaža je dugo bila popularno odredište petkom poslijepodne, prilika za susret s prijateljima i obitelji”, rekla je za Washington Post spisateljica Hooda Shawa. Plaža koju je opisala danas je mjesto na kojem se uglavnom nalaze vojne baze.

“Islamsko sveučilište u Gazi, osnovano 1978. godine, bilo je pravi blagoslov. Do perioda kada sam počeo tamo studirati, dakle početkom 2010-ih, sveučilište je bilo ogromno, s fakultetima za medicinu, obrazovanje, šerijat, umjetnost i brojna druga područja. Refaat Alareer, pjesnik i stručnjak za Shakespearea, s kojim sam pohađao nastavu tokom srednje škole, potaknuo me na studij engleske književnosti”, rekao je novinar Rawan Yaghi. Sveučilište je bombardirano te više ne postoji, a pjesnik Refaat Alareer ubijen je u jednom od zračnih napada.

Gaza Zoo

“Zoološki vrt u Gazi otvoren je 2010. godine na mjestu gdje se nekada nalazilo odlagalište otpada, koje su kasnije prenamijenili. To je bilo mjesto gdje su se Palestinci svih dobnih skupina mogli upoznati s više od 100 vrsta životinja. Unutar njegovih granica nalaze se mali zabavni park, vrtovi i restoran. Među životinjama su bile lisice, vukovi, kornjače, fazani, paunovi, lavovi i deva. Zbog izraelske blokade Gaze, većina ih je prokrijumčarena iz Egipta kroz podzemne tunele”, rekao je za Washington Post Yehya Al-Sarraj, gradonačelnik Gaze. Kada je agresija počela, zaposlenici zoološkog vrta morali su pobjeći. Vratili su se tijekom jedne pauze od bombardiranja i otkrili kako je većina životinja uginula od gladi.

Mnogi povijesni zapisi upućuju na to da je ovaj grad bio naseljeno područje još prije više od 3000 godina, a najstariji među njima odnose se još na period faraona Tutmozisa III., kada je grad bio pod vlašću Egipćana. Nakon gotovo 300 godina egipatske okupacije, područje grada Gaze naselili su Peleseti, jedan od morskih naroda koji se najčešće izjednačava s Filistejcima te je Gaza postala jedan od važnih centara za filistejski Pentapolis. Zbog svojeg strateškog položaja na trgovačkom putu Via Maris, koji je povezivao Egipat s Palestinom i drugim državama, Gaza je u drevnim vremenima često bila meta brojnih osvajanja pa su je tako napadali Izraelci, Asirci, Egipćani, Babilonci i Perzijanci. Osvojio ju je i Aleksandar Veliki te njezine stanovnike prodao kao robove.

Povijest grada

Početkom 7. stoljeća Gazu su okupirali Arapi te je pretvorili u muslimanski grad, a kasnije i u središte brojnih islamskih tradicija. Ovaj je grad tako označio mjesto gdje je pokopan Hashim inb ‘Abd Manaf, pradjed poslanika Muhameda a.s. i mjesto gdje je rođen al-Shafi'i, osnivač šafijske škole muslimanskog pravnog tumačenja, no Križarski ratovi gradu su donijeli još jedan niz osvajanja i pljačkanja, nakon čega on više nikada nije uspio vratiti svoju nekadašnju važnost. Nakon pobjede sultana Salahudina nad Križarima, Gaza je ponovno vraćena pod muslimansku kontrolu, a u 16. stoljeću prešla je u ruke Osmanlija.

Po završetku Prvog svjetskog rata Gaza je službeno postala dio Palestine, a na obali je djelovala malena luka za ribare i prijevoz tereta. Kad je UN 1947. godine donio odluku o podjeli Palestine, Gaza je trebala postati dio onoga što je trebalo biti arapska država, no ta država nikada nije osnovana, a Gaza se 1948. godine ponovno našla pod egipatskom okupacijom. U vrijeme potpisivanja izraelsko-egipatskog primirja u februaru 1949. godine, Egipat je još uvijek držao Gazu i njezinu okolicu, što je rezultirao stvaranjem Pojasa Gaze. Grad se pod izraelskom okupacijom ponovno našao u novembru 1956. godine (izraelske snage tada su se povukle zbog međunarodnog pritiska) te u julu 1967. godine, nakon čega je grad ostao pod izraelskom vojnom administracijom sve do 1994. godine. Izraelske snage potpuno su se povukle iz Pojasa Gaze 2005. godine, kada su kontrolu nad tim područjem u potpunosti predale Palestinskoj upravi, no problemi u gradu nastavili su se već 2006. godine kada je na parlamentarnim izborima pobjedu odnio Hamas, palestinski pokret otpora, što je rezultiralo brojnim međunarodnim sankcijama. Od 2008. godine čitavo područje Pojasa Gaze bilo je središte brojnih sukoba između Izraela i Hamasa, a sve je eskaliralo 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas izvršio napad na Izrael, nakon čega je Izrael uzvratio žestokim bombardiranjem Pojasa Gaze. Sve to imalo je izrazito razarajuće posljedice za grad Gazu koji danas više nije ni sjena onog grada kakav je nekad bio, grada u kojem su cvjetali agrumi, u kojem su se kontinuirano razvijala industrija i u kojem su ljudi živjeli svoje živote, ni ne sluteći da će se sve to jednog dana pretvoriti u prah i pepeo.