Nakon planova o mobilizaciji u Srbiji i Hrvatskoj: BiH formira rezervni sastav vojske?
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez pokrenuo je inicijativu za formiranje rezervne vojske, nakon što su Hrvatska i Srbija uvele obaveznu obuku, a entitet RS krenuo u osnivanje rezervnih policijskih snaga.
Helez je sačinio pravilnik o formiranju rezervnog sastava koji bi se, kako je potvrđeno za trebao do kraja septembra naći u javnoj raspravi. Po tom planu, prvi rezervisti mogli bi marširati početkom 2026. godine i bili bi kombinacija bivših vojnika i civila bez vojnog iskustva.
Najtraženiji će biti inženjeri, doktori i medicinsko osoblje, kao zanimanja kojih u vojsci, ali i u drugim sektorima u BiH hronično nedostaje.
Mišljenja su podijeljena
Jedni smatraju da je ideja o formiranju rezervnih snaga bespotrebna i da vojsci treba reorganizacija. Drugi vjeruju da je ovakav korak ispravan, uz zahtjeve za većim vojnim budžetom i atraktivnijim uslovima rada, da bi vojska postala privlačna opcija za mlade.
"Nama umjesto rezervnih snaga treba modernizacija i prestrukturiranje sadašnjih Oružanih snaga BiH u mobilnije, te bolje opremljene i naoružane jedinice", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) umirovljeni pukovnik Hamza Višća, saradnik Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.
Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planiranje, podržava formiranje rezervnih snaga "s obzirom na sigurnosnu situaciju u užem i širem okruženju", ali i drugim izazovima kao što su elementarne nepogode.
"Sijaset je razloga zašto su ljudi u svijetu, osim u civilnu zaštitu i druge službe, organizovani u rezervne vojne snage. Vojnički organizovan sistem je najdjelotvorniji u takvim prilikama", kazao je Jusić za RSE.
Stotine hiljada pripadnika ratnih vojski RS i Federacije BiH raspuštene su 2006. godine. Dio je ujedinjen u Oružane snage BiH uz tehničku i financijsku pomoć međunarodne zajednice.
Pri tome je kompromisno utvrđeno da se kod popunjavanja i hijerarhijski moraju slijediti stroge etničke kvote Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ministarstvo odbrane BiH ima dva zamjenika koji su različite nacionalnosti.
Vrhovni zapovjednik je tročlano Predsjedništvo BiH koje se, također, bira po etničko-teritorijalnom principu. OS BiH trenutno broje oko 8.000 vojnika, pri čemu je oko dvije hiljade pozicija koje nisu popunjene.
Samo ove i iduće godine će 520 oficira i podoficira, te 200 vojnika morati u mirovinu, a u idućih osam godina polovica sadašnje vojske će ispuniti uvjete za nju.
Šta planira ministar odbrane BiH?
Ministar odbrane Zukan Helez (Socijaldemokratska partija, vladajuća iz Federacije BiH)) je u julu najavio aktiviranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH, kao odgovor na uvođenje rezervne policije u entitetu RS, ali i na najavu povratka obavezne vojne obuke u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.
Helez nije odgovarao na pozive RSE o ovoj inicijativi. Ranije je saopćio da je cilj popuna nedostajućih snaga kako bi "OS BiH bile što spremnije, prije svega za zaštitu državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH".
Formiranje rezervnih snaga predviđeno je Zakonom o obrani BiH iz 2006. godine, ali to nikad nije zaživjelo.
Buduću vojnu rezervu ministar Helez je planirao kao mješavinu umirovljenih vojnika i civila bez vojničkog iskustva. Prednost bi imala deficitarna zanimanja poput inženjera, programera, liječnika i medicinskog osoblja.
Oni koji se pridruže rezervnoj vojsci primali bi naknadu i prolazili obuku prema svojoj specijalizaciji, a ne kroz klasične vojne vježbe.
Ideja je smanjiti broj nedostajućih vojnika, ali i "ukupnu sigurnosnu kulturu i spremnost zemlje da odgovori na krize".
Prvi javni poziv za dobrovoljce trebao bi se raspisati početkom iduće godine, ali prije toga treba usvojiti podzakonske propise na državnom nivou, a na nižim nivoima one koji, naprimjer, štite civilna radna mjesta i definiraju status rezervista tokom vojnog angažmana.
Iz Ministarstva odbrane BiH su za RSE kazali da su u toku "interne konsultacije unutar Ministarstva" o izradi ovog propisa.
Helezov zamjenik za upravljanje resursima, Aleksandar Goganović (Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika), te Slaven Galić, zamjenik ministra za politiku i planove (Hrvatska demokratska zajednica), još nisu odgovorili na upit RSE o tome kakav stav imaju o tom planu.
Više čitajte na linku
