Bh. kompanije počele su gubiti poslove zbog američkih carina, a situacija će biti još i teža

Nismo ni svjesni koliko bh. poduzetnika, freelancera i drugih radnika radi lon-poslove, odnosno one poslove koji se obavljaju u okviru neformalnih ili neslužbenih aranžmana, a najčešće je to neki zajednički poslovni dogovor kompanija iz naše zemlje i onih iz Evrope i svijeta.

Upravo bi takvi poslovi mogli najviše štete pretrpjeti zbog američkih carina. Jer činjenica o kojoj poduzetnici ovih dana govore je da se udar odluke Donalda Trumpa već osjeća, prenosi Večernji list.

Otkazuju se poslovi

Naime, nakon uvođenja carina na robu iz Evropske unije, otkazuju se poslovi koji su ranije bili profitabilni i za bh. kompanije. Neki poduzetnici koji rade s Amerikom na neizravan način ne bi imali problema ni sa stopostotnim američkim carinama za BiH, samo da one za Evropsku uniju nisu stupile na snagu, jer u velikom broju slučajeva bh. firme rade za kompanije iz EU, odakle se proizvodi šalju u Ameriku.

O tom problemu govorio je prvi čovjek poslodavaca u Republici Srpskoj Zoran Škebić. Spomenuo je i poslove koji najviše trpe.

"Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom kompanije iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam posto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju" – upozorio je nedavno Zoran Škebić u razgovoru za Nezavisne.

Zabrinutost se svugdje povećala, o čemu je ovih dana pisao Seebiz.

Jer Amerika se vraća kući, radovima unutar države, te će raskinuti ugovore s brojnim firmama širom svijeta koje su dosad radile za nju.

"Povećanje prosječnih carina s oko 3 posto na oko 18 posto izazvalo je nesigurnost na tržištima i u privredi, posebno zbog utjecaja na ulaganja tehnoloških divova, glavnog motora američkog privrednog rasta. Zanimljivo je da su proizvođači automobila iz Detroita, koji imaju tvornice u Meksiku, u nepovoljnom položaju zbog carina od 25 posto u SAD-u u usporedbi s 15 posto u Evropi i bit će motivirani postupno preseliti proizvodnju natrag kući. Ova promjena obećava jačanje industrijskog sektora, stvaranje radnih mjesta i povećanje ekonomske stabilnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Carine su također važan izvor prihoda za američku vladu i pomažu u obuzdavanju proračunskog deficita. Međutim, dugoročna učinkovitost ove mjere ovisi o prilagodljivosti kompanija i privrede novim okolnostima. Neki izvoznici i uvoznici trenutačno smanjuju svoje marže kako bi ublažili utjecaj na potrošače, ali dio troškova na kraju će se prenijeti na krajnje kupce" – spominje se u tekstu.

A kupci, logično, neće tražiti nešto što je za 18 posto ili, u slučaju BiH, za 30 posto u startu skuplje nego u Americi.

I Radovan Pazurević, jedan od najuspješnijih bh. poduzetnika i vlasnik kompanije Sanino iz Dervente, za Nezavisne kaže da se ugovori domaćim, bh. poduzećima već otkazuju.

"To je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva. Trenutna situacija zatekla je privrednike koji su izvozno orijentirani, ali se nadaju da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima. Jer ako se ovakvo stanje nastavi, realno je početi razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu stavljati ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti" – istakao je uspješni privrednik.

Neizvjesna budućnost

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju jer firme imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. One koje rade na tržištu Evropske unije stabilno su pozicionirane, poput onih iz metalske, automobilske i industrije namještaja. Međutim, pitanje je šta će biti u budućnosti jer 75 posto ukupnog izvoza iz BiH ide u Evropsku uniju. "Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se preliti i na bh. kompanije. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile" – istakao je uspješni poduzetnik.

Neki kažu da ona "želja" za životom u zanimljivim vremenima potječe iz Kine i da je u nekom vremenu, kad se more svega i svačega počelo događati, neko umoran odlučio poželjeti svima da žive u zanimljivim vremenima, pa da vide šta su stvarni problemi.

Sve ovo što se događalo u proteklih pet i po godina nije normalno, ali očito se moramo navikavati ako želimo preživjeti ova teška, zanimljiva vremena. Američke carine jedna su od problematičnih stvari za ovaj svijet, a što, nažalost, osjećamo i mi u BiH.