ERDOGANOVA PORUKA ODZVANJA BLISKIM ISTOKOM: Priprema li se Turska za rat sa Izraelom?

Izraelski napad na vodstvo Hamasa u Dohi ove sedmice potresao je Zaljev i potvrdio turska upozorenja o spremnosti Tel Aviva da zanemari utvrđene crvene linije.

Mjesecima je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan tvrdio da Izrael provodi ekspanzionističku strategiju, ravnodušan prema suverenitetu i međunarodnom pravu.

Mnoge zaljevske države, međutim, pretpostavile su da će američke sigurnosne garancije odvratiti Izrael od prelaska određenih granica, posebno u Kataru , gdje se nalazi najveća američka vojna baza u regiji, s oko 30.000 vojnika stacioniranih tamo.

Turska smatra Katar i saveznikom i partnerom, povezanim vojnom saradnjom i bliskim političkim odnosima. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan brzo je osudio napad i, nakon telefonskog razgovora s katarskim emirom, obećao je koordinirati "zajedničke korake" kao odgovor.

Ipak, osim izraza solidarnosti, turske mogućnosti ostaju ograničene.

Ankara održava šest F-16 u zajedničkoj eskadrili u Dohi, ali raspoređivanje je skromno i nedostaju mu sposobnosti protivzračne odbrane. Štaviše, katarski sigurnosni okvir je višeslojan i uključuje ne samo SAD već i Ujedinjeno Kraljevstvo  i Vijeće za saradnju u Zaljevu (GCC).

Stoga će svaki odgovor vjerovatno biti kolektivan i oprezan, osmišljen kako bi se spriječila izravna eskalacija s Izraelom, piše Middle East Eye. 

Napad je ipak produbio već napete napetosti između Turske i Izraela, postavljajući pitanja o mogućnosti sukoba.

Nakon zračnih napada na Katar, turska ratna avijacija podigla je avione iz svojih zračnih baza u Diyarbakiru i Malatyji te pojačala zračne patrole iznad turskog zračnog prostora, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem za MEE.

Nagađanja o izraelskim operacijama u Turskoj pojavila su se nakon što je libanski dnevnik Al-Akhbar, pozivajući se na egipatske izvore, tvrdio da je Izrael razmatrao ciljanje čelnika Hamasa na turskom tlu prije nego što se odlučio za Katar.

Takve izvještaje teško je provjeriti. Al-Akhbar je povezan s Hezbollahom, a egipatski zvaničnici vjerovatno ne posjeduju insajderska saznanja o izraelskom planiranju. Ipak, priča je dobila na značaju nakon što ju je proširio Kan, izraelski javni emiter.

Ankara nije tretirala ove tvrdnje kao vjerodostojne. Bivši visoki turski vojni zvaničnik, anonimno govoreći za Middle East Eye, odbacio ih je kao manipulativne.

"Ako nema izravne prijetnje, Turska neće i ne bi trebala odgovarati na provokacije na društvenim mrežama“, rekao je. "Stalno zamišljanje izraelskog napada na Tursku samo jača psihološki rat Netanyahua, dajući Izraelu projekciju moći koju trenutno nema", dodao je sagovornik Middle East Eye.

Rat za mir

Izraelski izvori tvrde da je Izrael, od napada Hamasa 7. oktobra, promijenio svoju doktrinu nacionalne sigurnosti kako bi sve potencijalne prijetnje tretirao kao neposredne, umjesto da odgađa svoj odgovor.

Izraelski čelnici, uključujući Netanyahua, više su puta obećali da će progoniti pripadnike Hamasa "gdje god se nalazili". Ta retorika ima simboličku težinu u Turskoj, koja je ugostila pripadnike Hamasa od 2011., kada ih je oko 40 premješteno tamo u sklopu razmjene zatvorenika Gilada Shalita (izraelski vojnik, op. SB).

Jedan visoki turski zvaničnik, također govoreći pod uvjetom anonimnosti, sažeo je opći stav Ankare citirajući Erdogana: "Budite spremni na rat ako želite stabilan mir."

Turska je nedavno intenzivirala ulaganja u raketne i protivzračne odbrambene sposobnosti, predstavivši nove balističke i krstareće raketne sisteme ranije ove godine.

Erdogan je također otvorio istraživački centar vrijedan 1,5 milijardi dolara za odbrambenu kompaniju Aselsan, koja razvija radarske, elektroničke ratne i protivzračne odbrambene sisteme pod brendom "Steel Dome". Isporuke uključuju protivzračni odbrambeni sistem Siper, sposoban za nanošenje štete ciljevima na udaljenosti od 150 km.

Na dan napada u Kataru, Aselsan je s turskom vladom potpisao novi ugovor vrijedan 1,9 milijardi dolara o proizvodnji i isporuci sistema protivzračne odbrane između 2027. i 2031. godine.

Turska je prošlog mjeseca također započela izgradnju skloništa od bombi u svih 81 pokrajina. 

Ipak, izazovi ostaju.

Turska flota aviona F-16 stari, a pregovori sa SAD-om o ponovnom pridruživanju programu F-35 su zastali. To je potaknulo Ankaru da ubrza razvoj domaćih platformi poput borbenog aviona sljedeće generacije Kaan, planiranog za 2030. godinu, i bespilotnog aviona Kizilelma s mogućnošću prikrivenosti.

Zvaničnici također priznaju da sama protivzračna odbrana možda neće u potpunosti suzbiti izraelske sposobnosti. Izraelski F-35 avioni dizajnirani su za izbjegavanje otkrivanja, a iako NATO radari i turski avioni za rano upozoravanje i kontrolu zračnog prostora AWACS poboljšavaju pokrivenost, neke ranjivosti ostaju.

Turski analitičari, međutim, tvrde da bi svako izraelsko kršenje turskog zračnog prostora izazvalo trenutni i eskalirajući odgovor.

"Bili smo prva NATO zemlja koja je oborila ruski avion od Hladnog rata. Ako do toga dođe, mogli bismo biti prvi koji će oboriti F-35“, rekao je izvor upoznat s razmišljanjem Ankare za Middle East Eye.

"Turska nam može zadati ozbiljnu glavobolju"

Osim rizika od zračnih napada, Ankara je također svjesna mogućih izraelskih pokušaja atentata na operativce Hamasa unutar Turske.

U proteklim godinama turska obavještajna služba poremetila je mreže koje prate palestinske osobe na svom teritoriju.

Slične tajne operacije ruskih i iranskih agenata tokom 2010-ih otkrile su ranjivosti, ali zvaničnici tvrde da su turski kontraobavještajni kapaciteti od tada znatno porasli.

Naglašavaju da zaštita članova Hamasa nije samo politički izbor, već i pitanje zaštite turskog suvereniteta od stranih tajnih aktivnosti.

Uprkos tome, većina zvaničnicka vjeruje da će Turska i Izrael u konačnici upravljati napetostima putem američkog posredovanja i obavještajnih kanala uspostavljenih 2022. godine.

"Izrael neće izvršiti nikakve atentate u Turskoj - to je impozantna vojna sila, članica NATO-a i može nam zadati ozbiljnu glavobolju“, rekao je Eran Lerman, bivši zamjenik izraelskog savjetnika za nacionalnu sigurnost, u intervjuu za Foreign Policy prošle godine.

"U prošlosti nam je to pomoglo u sprječavanju iranskih pokušaja ubijanja Izraelaca na turskom tlu, a postoje i komunikacijski kanali između naših (obavještajnih) službi i njihovih", dodao je Lerman, piše Middle East Eye. 

(Priredio: S. Begović)